Kutleša: Dijaspora je snažno motivirana ulagati u Hrvatsku

Nakon Sjedinjenih Američkih Država i Novog Zelanda, Hrvatska je potpisala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i s Australijom. Riječ je o dokumentu koji, prema riječima ravnatelja Porezne uprave Ministarstva financija Božidara Kutleše, donosi investicijsku predvidivost, poreznu sigurnost i otvara vrata novim gospodarskim projektima na relaciji Australija - Hrvatska.

Ugovor se odnosi na porez na dohodak i porez na dobit te definira pitanje porezne rezidentnosti, odnosno u kojoj državi pojedinac ili tvrtka postaju porezni obveznik. Prvi se put, ističe Kutleša, jasno uređuje status građana i poduzetnika koji posluju u Hrvatskoj, a dolaze iz Australije i obrnuto.

- Očekujemo značajan rast investicija, ne samo iz redova hrvatske dijaspore, nego i australskih poduzetnika koji već pokazuju interes za poslovne projekte u Hrvatskoj, poručio je Kutleša. Kao glavni motiv ističe sigurnosni i ekonomski napredak, ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu te stabilno tržišno okruženje.

Ugovor izjednačava porezni tretman domaćih i australskih tvrtki. Porezne olakšice i poticaji koji vrijede za hrvatske poduzetnike vrijedit će i za australske kompanije koje posluju u Hrvatskoj. Kutleša ističe da su male kompanije s godišnjim prihodom do milijun eura među najvećim dobitnicima jer će plaćati porez na dobit po stopi od 10 posto, jednako kao i hrvatske. Time Hrvatska, navodi, potvrđuje konkurentnost u odnosu na europske porezne sustave.

Jasna pravila oporezivanja mirovina

Važan segment ugovora odnosi se na umirovljenike. Porez na mirovinu ubuduće će se plaćati u državi u kojoj umirovljenik ima rezidentnost. To znači da će hrvatski povratnici koji se vrate iz Australije u Hrvatsku porez plaćati u Hrvatskoj, uz mogućnost korištenja olakšica i umanjenja poreznih stopa. Kod jednokratnih isplata mirovina pravo oporezivanja dijele obje države, no ključna promjena je, kaže Kutleša, jasan i predvidiv porezni okvir bez dvojbi i neučinkovitih tumačenja.

Robna razmjena Australije i EU-a iznosi oko 55 milijardi dolara godišnje, dok Hrvatska sudjeluje s tek 28 milijuna. Kompletan porezni mehanizam i predvidivost, smatra Kutleša, trebali bi potaknuti rast bilateralne trgovine.

Upravo hrvatski geografski položaj otvara mogućnost da domaće luke postanu ulazna točka australske robe na europsko tržište. Dodatno, Hrvatska prepoznaje prilike u sektorima poljoprivrede, ribarstva, vinogradarstva, maslinarstva, ali i u IT i visokotehnološkoj industriji.

Suradnja s hrvatskim zajednicama u Australiji i na Novom Zelandu, prema Kutleši, nadilazi ekonomske parametre. Dijaspora je, kaže, snažno motivirana ulagati u Hrvatsku, ne samo poslovno nego i emocionalno.

- Naši iseljenici ostvarili su uspješne karijere u Australiji, ali žele doprinositi razvoju Hrvatske. Njihova djeca sve češće borave ovdje poslovno i turistički, a mnogi razmatraju povratak, zaključuje Kutleša.

Što se tiče sljedećih koraka, očekuje se brzo potvrđivanje ugovora. Hrvatska će zakon uputiti Hrvatskom saboru, a Australija i Novi Zeland najavili su brzu ratifikaciju sa svoje strane. Ugovor bi, prema najavama, trebao stupiti na snagu u skorom razdoblju, čime bi se otvorio novi investicijski i gospodarski ciklus između dviju država.