Hrvatska ima više stanovnika, ali i dalje stari: Gdje broj raste, a gdje pada?

Hrvatska je sredinom 2025. godine imala 3.874.993 stanovnika, što je 8760 više nego prema procjeni iz prethodne godine, odnosno 0,2 posto više. Najveći rast broja stanovnika zabilježila je Istarska županija, dok je najveći pad evidentiran u Sisačko-moslavačkoj županiji. Istodobno, Hrvatska nastavlja demografski starjeti – prosječna dob stanovništva iznosi 44,7 godina, a prirodni prirast i dalje je negativan.

Gotovo 3,9 milijuna stanovnika

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska sredinom 2025. godine imala je 3.874.993 stanovnika.

Od toga je bilo 1.893.472 muškarca i 1.981.521 žena.

U odnosu na procjenu iz prethodne godine, broj stanovnika povećao se za 8760 osoba, odnosno 0,2 posto.

Ipak, unatoč blagom povećanju ukupnog broja stanovnika, DZS upozorava da se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva.

Istarska županija bilježi najveći rast

Najveći relativni rast broja stanovnika u odnosu na procjenu prethodne godine ostvarila je Istarska županija, i to za 1,60 posto.

Rast stanovništva zabilježen je i u Zadarskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Ličko-senjskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Šibensko-kninskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji. 

Broj stanovnika povećao se i u Gradu Zagrebu, za 0,45 posto.

U nekim županijama broj stanovnika snažno pada

U ostalim županijama zabilježeno je smanjenje ukupnog broja stanovnika.

Najveći relativni pad imale su Sisačko-moslavačka županija, gdje je broj stanovnika smanjen za 1,14 posto, i Požeško-slavonska županija, s padom od 1,13 posto.

Podaci tako pokazuju značajne razlike između pojedinih dijelova Hrvatske.

Hrvatska među najstarijim nacijama Europe

Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske u 2025. godini iznosila je 44,7 godina.

Prosječna starost muškaraca bila je 42,9 godina, dok su žene u prosjeku imale 46,4 godine.

Prema tim podacima, Hrvatska se svrstava među najstarije nacije Europe.

Najveći udio stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo imala je Šibensko-kninska županija – 28,8 posto.

Najmanji udio stanovnika starijih od 65 godina zabilježen je u Gradu Zagrebu – 20,9 posto.

Koliko je mladih u Hrvatskoj?

Udio mladog stanovništva, odnosno stanovnika u dobi od 0 do 19 godina, u ukupnom stanovništvu Hrvatske iznosio je 18,7 posto.

Među županijama najveći udio mladog stanovništva imalo je Međimursko županija, s 21,1 posto.

Najmanji udio mladih zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji, gdje su stanovnici od 0 do 19 godina činili 16,2 posto stanovništva.

Gotovo 40 posto žena u reproduktivnoj dobi

Udio fertilnog kontingenta, odnosno stanovništva u reproduktivnoj dobi, u ukupnom ženskom stanovništvu Hrvatske u 2025. godini iznosio je 39,8 posto.

Fertilno žensko stanovništvo čine žene u dobi od 15 do 49 godina.

Više od polovice stanovništva živi u samo pet županija

Stanovništvo Hrvatske izrazito je koncentrirano u nekoliko županija.

Čak 52,5 posto stanovništva Hrvatske živi u samo pet županija.

Najviše stanovnika, 20,1 posto odnosno 777.744, živi u Gradu Zagrebu.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, koja ima 431.463 stanovnika, odnosno 11,1 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.

Na drugom kraju ljestvice su Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija.

Ličko-senjska županija imala je 43.402 stanovnika, što čini 1,1 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, dok je Požeško-slavonska županija imala 60.289 stanovnika, odnosno 1,6 posto.

Rođeno više djece, ali prirodni prirast i dalje negativan

U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine rođeno 32.479 djece, odnosno 410 više nego 2024. godine.

Istodobno je umrlo 50.007 osoba, što je 1073 manje nego 2024. godine.

Unatoč većem broju rođenih i manjem broju umrlih u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast.

On je u 2025. iznosio -17.528, što je nešto manje negativan rezultat nego 2024. godine.

Više brakova, ali i više razvoda

U 2025. godini sklopljeno je 17.270 brakova, što je 64 više nego 2024. godine.

Istodobno je zabilježeno 5674 razvoda, odnosno 713 više nego godinu ranije.

Tako je u istoj godini zabilježen i rast broja sklopljenih brakova i rast broja razvoda.

Hrvatska i dalje ima pozitivan migracijski saldo

Za razliku od prirodnog prirasta, migracijski podaci pokazuju pozitivan saldo.

U 2025. godini u Hrvatsku se doselilo 19.180 ljudi više nego što ih se odselilo. Ipak, taj je saldo gotovo upola manji nego 2024. godine, kada je iznosio 31.394.

Tijekom 2025. godine iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 56.665 ljudi, dok se iz Hrvatske u inozemstvo iselilo 37.485 ljudi.

Podaci Državnog zavoda za statistiku tako istodobno pokazuju blagi rast ukupnog broja stanovnika, ali i nastavak dugoročnog procesa starenja stanovništva i negativnog prirodnog prirasta, uz pozitivan, ali znatno manji migracijski saldo nego godinu ranije.