Digitalizacija novootkrivene arhivske građe o Frankopanima

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" predstavila je javnosti i besplatno ustupila digitaliziranu novootkrivenu neprocjenjivu hrvatsku povijesnu građu iz vrijednog arhiva plemićke obitelji Frangipane, među kojoj se nalaze i osobna pisma hrvatskoga kneza Frana Krste Frankopana (1643. - 1671.).

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" osnovana je kao kulturna udruga prije 120 godina u Zagrebu s  ciljem očuvanja i obnavljanja hrvatske kulturne i povijesne baštine. 

U svojem sjedištu, u Kuli nad Kamenitim vratima, 3. travnja 2024. predstavili su široj javnosti rezultate istraživanja i projekt digitalizacije arhivske građe iz arhiva plemićke obitelji Frankopana furlanskih, koji su daljnji rođaci i pravni slijednici talijanskih posjeda i titula hrvatskih knezova Krčkih Frankopana.

Digitalizaciju dokumenata proveli su članovi Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ tijekom posjeta palači Frangipane-Strassoldo u listopadu prošle godine, dobrotom i susretljivošću markiza dr. Gordija Frangipanea, prenosi književnik Tomislav Beronić, autor više knjiga o Frankopanima koji se posvetio istraživanju obitelji Frankopan i  jedan je  od članova ovoga projekta. Osim njega na predstavljanju su govorili i ostali zaslužni za lociranje i pribavljanje ove hrvatske arhivske građe: prof. dr. sc. Mislav Grgić, Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, sveučilišni profesor - redoviti profesor u trajnom izboru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu; predsjednik Kluba dekana; dr. sc.  Ivan Mirnik, muzejski savjetnik u mirovini, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, bliski prijatelj obitelji Frangipane, najveći hrvatski stručnjak za numizmatiku i medaljarstvo; izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, suradnica pokojnog markiza Doima Frangipanea i velika poznavateljica neprocjenjivog obiteljskog arhiva obitelji Frangipane;  Moderator predstavljanja bio je pukovnik doc. dr. sc. Željko Heimer, Meštar obredničar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Nažalost markiz Gordio Frangipane, čijom susretljivošću i dobrotom je dio nama značajne arhivske građe njegove obitelji postao dostupan hrvatskoj javnosti, je bio spriječen nazočiti, no poslao je pismo u kojem navodi:

Poštovani profesore Grgiću,

sa zanimanjem i dubokim poštovanjem pratio sam digitalizaciju dokumenata iz moje obiteljske arhive. To je prekrasan rad. Vama i Vašim suradnicima ponavljam najtoplije pohvale i čestitke na obavljenom poslu! Moja spremnost da dokumenti koji se odnose na hrvatsku povijest budu dostupni znanstvenicima, kroz filtar Vaše ugledne Družbe, proizlazi iz pozitivnog obzira i poštovanja koje gajim prema pažnji i poštovanju koje posvećujete svom nacionalnom povijesnom identitetu. Povijesno-kulturna baština uopće, kao dragocjen izvor znanja, danas poprima (u svim kontekstima, a ne samo u hrvatskom) posebnu važnost s etičkog, identitetskog, pa i religijskog stajališta, tri stupa koja pogotovo mladi smatraju sve manje važnima.

Kao i uvijek, upućujem vam srdačne pozdrave,

Gordio Frangipane

Osobna pisma kneza Frana Krste Frankopana do sada nepoznata široj hrvatskoj javnosti,  dokumenti o knezu Bartolu VIII. Krčkom, pisma iz Duina obitelji della Torre koja je rodbinski vezana uz knezove Krčke Frankopane,  notarij Frankopanske himne Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog kao i do sada  nepoznate slike (portreti) knezova Frankopana, tek su mali dio ove iznimne povijesne građe koja se od sad može pronaći i u digitaliziranoj verziji na mrežnoj stranici Družbe - Arhiv Frangipane.

Puna dvorana i publika s bezbroj dodatnih pitanja o očuvanju frankopanske materijalne i nematerijalne baštine govori o značaju i interesu javnosti za ovu temu.  Krsto Frankopan je uz Petra Zrinskog postao simbol hrvatske odlučnosti u borbi za političku, gospodarsku i kulturnu slobodu usko se vezavši uz hrvatsku državnost kao njeni najsnažniji branitelji. Postali su i nacionalni simboli poštene smrti... Navik on živi ki zgine pošteno (stihovi iz pjesme "Pozvanje na vojsku", F. K. Frankopana), natpis je na gredi velike Zmajske dvorane koji samo potvrđuje da oni i dalje žive u hrvatskoj kolektivnoj svijesti i svaki novi istraživački poduhvat poput ovoga je osobito značajan jer pridonosi osvjetljavanju njihova života i  djelovanja. Njihova arhivska građa nije samo važna znanstvenicima nego i svima koji žele bolje razumjeti prošlost, očuvati tradiciju i nasljeđe naše zemlje.