Ćorić: Hrvati se vraćaju, grade i žele živjeti u BiH

Od približno tri milijuna eura 2016. godine do gotovo 56 milijuna ove godine – toliko je narasla godišnja potpora hrvatske Vlade Hrvatima u Bosni i Hercegovini, dok je ukupno riječ o oko 590 milijuna eura. No, prema riječima Žane Ćorić, savjetnice s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, možda je još važnija vijest da se učinci tih ulaganja vide na terenu - otvaraju se vrtići, obnavljaju škole i zdravstvene ustanove, grade veliki strateški projekti, a dio obitelji vraća se iz Njemačke, Austrije i Švicarske.

 U Posušju, kaže Ćorić, postoji čak cijeli razred djece povratnika.

- Hrvati u Bosni i Hercegovini vole svoju zemlju, žele u njoj živjeti, žele u njoj raditi, graditi, i to uspijevaju. Naravno, puno je lakše kad ide uz potporu Hrvatske, poručila je Ćorić u HTV-ovoj emisiji "Globalna Hrvatska".

Potpora narasla s tri na gotovo 56 milijuna eura

Iznos koji hrvatska Vlada izdvaja za potrebe Hrvata u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu raste. Prema podacima iznesenima u emisiji, riječ je o rastu s približno tri milijuna eura 2016. godine na gotovo 56 milijuna ove godine, dok ukupna izdvajanja dosežu oko 590 milijuna eura.

Samo je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske tijekom proteklih deset godina izdvojio više od 105 milijuna eura, a sredstva za projekte u BiH izdvajaju i različita hrvatska ministarstva.

Ćorić, međutim, ističe da vrijednost odnosa Hrvatske prema Hrvatima u BiH ne treba promatrati isključivo kroz iznose.

- Ono što je važnije, možda čak i od samih novaca i financija, to je jedna sustavna, odgovorna politika, politika suradnje, partnerstva. Hrvati u Bosni i Hercegovini znaju da hrvatska Vlada i Republika Hrvatska čvrsto stoje uz njih, rekla je.

Kako kaže, na terenu često čuju da je ljudima posebno važno znati da u Hrvatskoj imaju "partnera, prijatelja i nekoga na koga se uvijek, u svim situacijama, mogu osloniti".

Vrtići, škole, ceste i domovi zdravlja: "Razlika se zaista vidi"

Financijska potpora, dodaje Ćorić, ostavila je konkretne tragove diljem Bosne i Hercegovine. Ulagalo se u dječje vrtiće i škole, prometnu infrastrukturu i domove zdravlja, ali i u skrb za posebno ranjive skupine.

Posebno je izdvojila projekte namijenjene djeci s poteškoćama u razvoju. U pojedinim sredinama izgrađeni su centri koji danas, prema njezinim riječima, vrlo dobro funkcioniraju.

Takva pomoć posebno je važna zbog toga što zdravstvena i socijalna skrb u BiH nije svugdje jednako kvalitetno riješena.

- Ova sredstva dođu dobro, osobito za one koji su najranjiviji, naglasila je Ćorić.

Obitelji se vraćaju iz Njemačke, Austrije i Švicarske

Jedno od najzanimljivijih pitanja jest mogu li velika ulaganja pomoći u zaustavljanju iseljavanja i potaknuti povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu. Ćorić tvrdi da pozitivnih primjera već ima.

Posebno je izdvojila ulaganja u dječje vrtiće. U posljednjih nekoliko godina otvoreno je nekoliko novih velikih vrtića, a istodobno se, prema njezinim riječima, vraćaju i obitelji koje su živjele u europskim zemljama. Riječ je ponajprije o povratnicima iz Njemačke, Austrije i Švicarske.

- Primjerice, u Posušju imamo cijeli jedan razred djece povratnika koji su se vratili, otkrila je Ćorić.

Sličnih primjera, kaže, ima i u središnjoj Bosni, kao i u Livnu te drugim sredinama u kojima žive Hrvati.

Stipendijama žele zadržati studente u BiH

Uz vrtiće i škole, važan dio hrvatske potpore usmjeren je na studente i visoko obrazovanje. Ćorić ističe da se povećavaju i broj i iznos studentskih stipendija kako bi se mladima omogućilo da ostanu i studiraju u Bosni i Hercegovini.

Kontinuirana je i potpora Sveučilištu u Mostaru. Prema riječima Ćorić, od prošle godine riječ je o iznosu od 10 milijuna eura kroz resorno ministarstvo.

- Vjerujem da se sada već stvarno vide učinci svih tih ulaganja, kazala je.

Od Banje Luke do Čapljine - 18 novih strateških projekata

Poseban program potpore strateškim projektima pokrenut je 2022. godine, a Ćorić navodi da danas postoji već 18 novih strateških projekata u Bosni i Hercegovini.

Projekti su raspoređeni na širokom području, "od Banja Luke do Čapljine", a obuhvaćaju obrazovanje, zdravstvo, kulturu i druge sektore.

Među najprepoznatljivijima je izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Ćorić je navela da su predsjednik hrvatske Vlade i izaslanstvo tijekom boravka u Mostaru mogli vidjeti kako napreduju radovi.

Među važnim projektima je i Hrvatska bolnica "Fra Mato Nikolić" u središnjoj Bosni.

Djeca iz Fojnice trebala bi dobiti školu u svom mjestu

U središnjoj Bosni radi se i na završetku dječjeg vrtića, osnovne škole i sportske dvorane. Ćorić je posebno upozorila na situaciju hrvatske djece iz Fojnice koja trenutačno na nastavu odlaze u Kiseljak.

Zahvaljujući projektu i osiguranim sredstvima, očekivanje je da bi već od sljedeće godine mogla pohađati nastavu u svojem mjestu.

Popis projekata tu ne završava. Otvoren je muzej u Banjoj Luci, a završava se i studentsko-kulturno-pastoralni centar u tom gradu. Obnavlja se i poznata gimnazija u Širokom Brijegu.

- Cilj je, objasnila je Ćorić, projektima obuhvatiti različita područja Bosne i Hercegovine, vodeći računa o tome da svaka lokalna sredina ima svoje potrebe i prioritete.

"Ne bi bilo lijepo da nam netko izvana diktira što trebamo raditi u svojoj kući"

Upravo je suradnja s lokalnim zajednicama, prema riječima Ćorić, ključna pri određivanju projekata koji će dobiti potporu.

- Ne bi bilo lijepo da nam netko izvana diktira što mi u svojoj kući trebamo raditi, kazala je, objašnjavajući da se slušaju partneri i Hrvati u Bosni i Hercegovini te prate njihovi prioriteti.

Naglasila je i da najveći dio sredstava za projekte ipak osiguravaju sami Hrvati u Bosni i Hercegovini, dok novac iz Hrvatske predstavlja dodatni poticaj koji omogućuje da se projekti brže završe.

Kao primjer zajedničkog rada izdvojila je vrtić u Čapljini, u čijoj su realizaciji sudjelovali lokalna zajednica, različite razine vlasti u Bosni i Hercegovini te Vlada Republike Hrvatske.

Ćorić: Suradnja nikad nije bila bolja ni jača 

Osim financijskog učinka, Ćorić ponovno naglašava psihološku važnost hrvatske potpore. Hrvatima u BiH, kaže, iznimno je važna spoznaja da iza sebe imaju Hrvatsku.

- To uvijek ističu, da im je to puno, puno, puno važnije i snažnije, rekla je.

Osvrnula se i na odnose Hrvatske i Hrvata u BiH tijekom proteklih godina.

- Bilo je tu različitih odnosa tijekom ovih dugo godina, ali suradnja nikad nije bila bolja, suradnja nikad nije bila jača i ti rezultati se vide na terenu, istaknula je Ćorić.

U Mostaru 600 ugovora za 600 korisnika

Ćorić se osvrnula i na događaj u Mostaru, gdje je uručeno 600 ugovora za 600 korisnika. Ondje je boravilo i izaslanstvo hrvatske Vlade predvođeno predsjednikom Vlade.

Prema njezinim riječima, događaj nije bio samo formalno potpisivanje ugovora nego i „svečanost zajedništva“, tijekom koje su se članovi hrvatske Vlade mogli uvjeriti koliko korisnicima znači potpora koju dobivaju.

Posebna simbolika bila je u izboru mjesta održavanja svečanosti - Potocima, odnosno Bijelom Polju kod Mostara.

Mjesto koje je bilo porušeno do temelja danas je poželjno za život

Ćorić je podsjetila da je riječ o području koje je u posljednja dva rata teško stradalo.

- To je jedno mjesto koje je u zadnja dva rata, oba puta, jako stradalo, porušeno do temelja. Ljudi su stradali, ubijani, prognani, kazala je.

Danas, međutim, iz tog mjesta želi poslati potpuno drukčiju poruku. Ljudi se vraćaju i grade, a Bijelo Polje, prema njezinim riječima, postalo je sredina poželjna za život.

- Hrvati u Bosni i Hercegovini vole svoju zemlju, žele u njoj živjeti, žele u njoj raditi, graditi, i to uspijevaju, poručila je Ćorić.

Kako danas živi hrvatska obitelj u Mostaru?

Na pitanje kako danas živi prosječna hrvatska obitelj u Mostaru, Ćorić odgovara da vjeruje kako živi znatno bolje nego prije deset godina. Kao razloge navodi dostupniju zdravstvenu skrb, predškolske ustanove i bolje uvjete u školama.

Upravo je na obrazovanje stavljen naglasak i u posljednjem natječaju, pri čemu je posebna pozornost usmjerena na opremanje osnovnih i srednjih škola u Mostaru.

Nakon godina povećavanja financijske potpore, poruka koju Ćorić šalje jest da se rezultati više ne mjere samo milijunima eura, nego vrtićima, školama, zdravstvenim ustanovama, stipendijama i obiteljima koje se odlučuju na povratak.

- Razlika se zaista vidi prolazeći danas Bosnom i Hercegovinom, zaključuje Ćorić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: