Hrvatska bez oružja, JNA naoružana: Embargo pogodio napadnute

Dok je Hrvatska 1991. pokušavala obraniti svoje gradove s malo oružja, JNA je raspolagala golemim zalihama naoružanja i streljiva. A onda je 25. rujna Vijeće sigurnosti UN-a uvelo embargo na isporuku oružja Jugoslaviji. Odluka koja je trebala pomoći zaustaviti rat najteže je pogodila one koji su se branili.

Embargo usred napada na Hrvatsku

Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je 25. rujna 1991. prihvatilo Rezoluciju 713, kojom je uveden potpuni embargo na isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji.

Rezolucija je imala osam točaka usmjerenih na rješavanje jugoslavenske krize. Naglašavala je potrebu za dijalogom i mirnim rješenjem, no zabrana isporuke oružja i streljiva imala je najteže posljedice za napadnutu Hrvatsku.

Jedna odluka, dvije posve različite vojske

Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane. S druge strane, JNA, koja je već otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, bila je jedna od najbolje naoružanih europskih vojski.

Američki državni tajnik James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti označio je srpsku vladu i JNA glavnim krivcima za tragične posljedice rata u Hrvatskoj. Unatoč tome, embargo je dodatno otežao položaj napadnute republike. Donošenje rezolucije podržao je i Budimir Lončar, tadašnji jugoslavenski ministar vanjskih poslova.

Dubrovnik pod granatama, Vukovar u obruču

Već 1. listopada JNA je uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske, prijeteći napadima na vitalne objekte i akcijom velikih razmjera ako se oružani sukob ne prekine. Uslijedilo je granatiranje Dubrovnika, dok se obruč stezao oko Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija 713 bila je prva rezolucija UN-a donesena radi rješavanja krize u Jugoslaviji. No zbog velike razlike u naoružanju embargo je imao dalekosežne posljedice za hrvatsku obranu. Napadnuta Hrvatska, a potom i Bosna i Hercegovina, suočile su se s ratom u kojem je zabrana nabave oružja posebno teško pogađala one koji su ga najviše trebali za obranu.