Blagdan svetog Josipa - praznik Hrvata u Srbiji

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u srbijanskoj Vladi Tomislav Žigmanov čestitao je Hrvatima u Srbiji blagdan svetog Josipa – praznik hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Čestitku prenosimo u cijelosti.

»U povodu današnjeg praznika Hrvata u Republici Srbiji – 19. ožujka, spomendana u Katoličkoj crkvi svetog Josipa, stolara iz Galileje, zaručnika Marije i Isusovog hranitelja, zaštitnika hrvatskog naroda, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog čestita pripadnicima hrvatske zajednice i njihovim institucijama nacionalni praznik.

Riječ je o jednom od četiriju praznika Hrvata koji, prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, praznuju pripadnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Odluka o tome usvojena je na sjednici Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine sredinom 2005. godine, a ista je potvrđena od strane Savjeta za nacionalne manjine. Inače, kao zaštitnik hrvatskog naroda sveti Josip je proglašen odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine. Hrvati u Srbiji su autohton narod, koji prostore, prije svega Vojvodine, nastanjuje u migracijama, koje su se u nekoliko valova odvijale od poznog srednjeg vijeka pa sve do kraja 20. stoljeća.

Broj Hrvata u Republici Srbiji je prema popisu iz 2011. godine 59.000, a status nacionalne manjine, budući da su u vrijeme socijalističkog društvenog uređenja imali status naroda, stekli su usvajanjem spomenutog Zakona o manjinama iz veljače 2002. godine, čime se svrstavaju u grupu tzv. novih nacionalnih manjina. Više od tri četvrtine pripadnika živi na teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine – 47.033, znatan broj ih živi u Beogradu te u drugim većim gradovima u Srbiji. Zajednica je koja bilježi najveći demografski pad u proteklih 30 godina. Teritorijalno su izuzetno disperzirana zajednica – ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nisu ni u relativnoj većini. Grad Subotica njihov je obrazovni, kulturni i politički centar. Najveći dio Hrvata je rimokatoličke vjeroispovijesti.

Tijekom povijesti, Hrvati u Srbiji su sačuvali nacionalni identitet, a u proteklih 20 godina su uspjeli uspostaviti respektabilnu manjinsku nacionalnu infrastrukturu. Najrazvijenije područje rada je prostor kulture – više od 40 društava, 30-ak objavljenih knjiga, znanstveni i časopis za književnost. S ponosom ističu kako je najcitiraniji znanstvenik u Srbiji – akademik Ivan Gutman iz Sombora, pripadnik hrvatske zajednice. O informiranju na hrvatskom jeziku brine tjednik »Hrvatska riječ«, 15-o minutni dnevni informativni program na Radio-televiziji Vojvodina, dvije polusatne emisije tjedno na Trećem programu Radio Novog Sada, te nekoliko listova u okviru Katoličke crkve i kulturnih društava. Obrazovanje se odvija od vrtića do srednje škole, u nekoliko škola na teritoriju Grada Subotice i Monoštora, a službena upotreba hrvatskog jezika i pisma je u institucijama AP Vojvodine, Gradu Subotica i 15-ak naseljenih mjesta. O svemu tome brine Nacionalno vijeće hrvatske zajednice u Republici Srbiji, a političku artikulaciju interesa provodi najjača politička stranka Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Vlasti u Republici Srbiji, Autonomnoj pokrajini Vojvodini te jedinicama lokalne samouprave i dalje će posvećeno raditi na osiguravanju svih potrebnih preduvjeta – od dosljedne primjene zakona, preko materijalno-financijskih sredstava do manjinskih senzitivnih politika – kako bi Hrvati u Republici Srbiji uspješno nastavili razvijati svoje nacionalne institucije i graditi perspektivu pripadnika zajednice«.