Avangardni Vjenceslav Richter (Foto: Ivana Perkovac) Avangardni Vjenceslav Richter (Foto: Ivana Perkovac)

Vila koju je projektirao za sebe i u kojoj je živio arhitekt, slikar, kipar, scenograf, eksperimentator, urbanist, dizajner, teoretičar, jedan od utemeljitelja Exata, projektant Vile Zagorje, autor čiji su radovi u najpoznatijim svjetskim muzejima i koji je za svoja djela paviljonske arhitekture dobio najveće svjetske nagrade, u povodu stote obljetnice njegova rođenja otvorena je za javnost na Vrhovcu 38 u Zagrebu. I to u cijelosti.  

Richter je za života sam počeo uređivati prostor koji je namijenio mladima kako bi proučavali konstruktivnu umjetnost i ideje Exata, ali i tom, u to vrijeme kulturno siromašnom, zapadnom dijelu grada kao jedan novi kulturni sadržaj.  

Na prvom katu  

Sa suprugom je živio na prvom katu vile, koji je od 1958.  do danas ostao autentičan, netaknut, pa je teško povjevoravati da tu nitko ne živi. Odraz je njegovog promišljanja arhitekture i područja interesa kojim se ponajviše bavio, a to su izložbeni paviljoni. Njihovi suvremenici i prijatelji sjećaju se ugodnog ambijenta i atmosfere i odlične Nadine kuhinje.

Avangardni Richter izvrsno se slagao i sa slikarima naivne umjetnosti (Foto: Ivana Perkovac)

Kuća je prema darovnom ugovoru u vlasništvu grada Zagreba i pod upravljanjem Muzeja suvemene umjetnosti, a zbirka je od 22 predmeta narasla na dvije stotine darovanih umjetnina. Postupno se proširuje i na susjedni južni neizgrađeni teren koji će postati Park skulpture. Dodatno je obogaćena 2007. godine arhivskom građom, koju je darovala Nada Richter.  

U njegovoj radnoj sobi može se prolistati rukopisna ostavština, nacrti, arhitektonski projekti, fotografije iz područja arhitekture, urbanizma, likovnosti i mnogih drugih područja.  

Dnevna soba Richterovih (Foto: Ivana Perkovac)

Svijet ga je ipak uvažavao

Kontroverzan i često osporavan, Rihter je za života težio za slobodom, autentičnošću i eksperimentom. Ni bolest koja ga je zatekla pred kraj života nije ga udaljila od njegovih ideja i ideala. Muzej suvremene umjetnosti u listopadu priprema veliku restrospektivu njegovih djela pod nazivom ''Buntovnik s vizijom'', najavila je voditeljica Zbirke i kustosica izložbe Vesna Meštrić.

- Često je kritizirao i vrlo jasno iznosio svoje stavove, koji često nisu bili prihvaćeni, a s druge strane, njegovi projekti koji su bili kontroverzni, kao što su preuređenje Kavane Corso, Kazališne kavane ili Doma hrvatskih likovnih umjetnosti, odišu vizijom umjetnika koji je sva svoja istraživanja usmjeravao za bolji život društva u cjelini - objašnjava Meštrić.

Iz radne sobe koja krije bogatu arhivsku gradu nastajalu za vrijeme zivota velikog vizionara (Foto: Ivana Perkovac)

Uvijek je težio autentičnosti i znao je da nikada neće biti nečija kopija. Sredinom šezdesetih godina započeo je jedan od najoriginalnijih projekata "Sinturbanizam", koji je kasnije razvijao u teorijskom projektu Heliopolisa, četverodimenzionalnog milijunskoga grada.

Mnogi su njegovi radovi ostali nedovršeni, jer su na ovim prostorima bili previše avangardni, no imao je vrlo uspješnu međunarodnu karijeru.

- Počevši od realizacije Briselskog paviljona, realizacije paviljona u Torinu i Milanu, izložbi u Americi i Europi, pa do područja likovnosti u kojemu je istraživao mogućnost sinteze -  kaže Meštrić.


Vjenceslav Richter u umjetničkom zanosu (Foto: Ivana Perkovac)

Izlagao je u najvećim muzejima svijeta, kao što su Galerija Tate u Londonu, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, Smithsonian muzej u Washingtonu i Soto muzeju u Ciudad Bolivaru. Dobio je i više od 25 nagrada, a u Duisburgu u Njemačkoj postavljena je njegova četiri metra visoka skulptura ''Nada'' od nehrđajućeg čelika koja bi trebala biti dio postava njegove retrospektive u Zagrebu.

Senzacionalno otkriće diobe kruga na 512 stupnjeva i kuta na tri dijela

Znanstvenici su ga za to otkriće počastili totalnim prezirom, a geometri su to vjerojatno doživjeli kao uvredu. Richter je znao to jednostavno objasniti - činjenicom da precizno crtanje više nikoga ne zanima.

Dioba kuta na tri djela proglašena je u enciklopedijama nerješivim problemom, a on ga je riješio nakon 30 godina rada jer je, za razliku od ostalih, poslušao matematičara i fizičara Arhimeda, koji je svojom čuvenom rečenicom ''Noli turbare circulos meos!''/''Ne dirajte moje krugove!'' ostavio budućim naraštajima u naslijeđe ideju o važnosti krugova. Svjestan da će otpor prema njegovom izumu trajati godinama, nije odustajao od teze da je dioba kruga na 512 stupnjeva superiorna današnjoj podjeli na 360 stupnjeva.

Spreman na nerazumijevanje

Osim što je za života bio prezren, pet je puta bio utamničen za vrijeme Drugog svjetskog rata zbog aktivnosti u antifašističkom pokretu. Pod sumnjom da je počinio ubojstvo, proveo je sto dana u samici i zamalo bio likvidiran. Peti je put uhićen u Moskvi jer nije imao vizu.

- Često je bio angažiran na projektima od državnog značenja, a često je kritizirao i to isto državno uređenje, što je posebno izlazilo na površinu u vrijeme izrade projekata Vile Zagorje ili Muzeja revolucije naroda Jugoslavije. Richter je kritizirao tadašnja stajališta mainstream umjetnosti. Zauzimao se za čistu, apstraktnu umjetnost i eksperiment – ističe voditeljica Zbirke.

Nacrt nagrađivanog Briselskog paviljona (Foto: Ivana Perkovac)

Svojim je svjetskim uspjesima u Bruxellesu, Milanu, Torinu i Stockholmu 'prkosio' Beogradu pa je kod kuće često bio osporavan. Nakon inozemnih izlaganja, u domovini su mu govorili da ih je bilo sram što ih je Rihter predstavljao, a onda bi mu kao melem na ranu iz inozemstva u poštanski sandučić stizala priznanja, koja su mu vraćala optimizam.

Na Svjetskoj izložbi u Torinu 1960. dobio je prvu nagradu za rad koji je posve slučajno nastao u Frankopanskoj ulici kada je nacrtao na salveti projekt za jugoslavenski paviljon.

Manje je poznato da je projektirao kuće i za dva velika slikara naivne umjetnosti,  Ivana Rabuzina i Ivana Večenaja. Rabuzinova kuća u Ključu nedaleko od Novog Marofa, također je otvorena za javnost i odličan je primjer suradnje likovnjaka i arhitekta, naizgled, posve oprečnih ideja.

Park skulptura na Vrhovcu 38 (Foto: Ivana Perkovac)

Rižin zlatni sastojak

Vjenceslav Richter, za prijatelje Riža, bio je češkoga podrijetla. Djed mu je bio stolar i s alatom u rukama stigao je u Zagreb, a otac i majka Ivan i Albina Richter bili su učitelji. Rođen je 1917. u Donjoj Drenovi pokraj Zagreba. Diplomirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, bio je član ULUPUH-a i Društva arhitekata Hrvatske.

Bio je jedan od osnivača grupe EXAT 51 koju je 1951. osnovao s umjetnicima Ivanom Piceljem, Aleksandrom Srnecom, Vladom Kristlom i Božidarom Rašicom. Zvali su ga "padre della revoluzione". U publikaciji "Tko nije mogao napisati manifest" opisao je povijest umjetničkog rada grupe.

Prostor za gledanje televizije i slušanje radija (Foto: Ivana Perkovac)

Bio je vezan i uz pokret Nove tendencije, bavio se plastičkim istraživanjima, radio "spontane grafike, bez predmisli". Nagrađivani radovi avangardnog umjetnika koji su nastajali tijekom dosadnog telefonskog razgovora ili u praktičnom 'ubijanju dosade', kriju jedan 'zlatni sastojak', a to je – spontanost.