Tomislav Žigmanov (Foto: hrt.hr) Tomislav Žigmanov (Foto: hrt.hr)

Aktualna zakonodavna reforma u Srbiji, upozorava Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), ima niz slabosti. Od netransparentnosti procesa izrade zakonskih prijedloga do odnosa predstavnika vlasti prema onima kojih se ti zakoni direktno izravno tiču. Vidljiv je i nedostatak kvalitetne javne rasprave, dodaje Žigmanov. 

Među nekim su prijedlozima isključivanje članova tijela političkih stranaka nacionalnih manjina u radu manjinskih samouprava. Također, smatra Žigmanov, svi zapisnici i odluke koje donose vijeća odmah poslije sjednica moraju biti dostavljeni nadležnim ministarstvima, a suradnja vijeća s matičnim državama mora biti u okvirima vanjske politike Republike Srbije.

Osvrćući se na izjavu srbijanske premijerke Ane Brnabić, koja ističe da je Srbija „šampion u poštivanju ljudskih i manjinskih prava“, Žigmanov se pita pripadaju li u tu skupinu zadovoljnih građana i učenici završnog razreda na hrvatskome u subotičkoj gimnaziji koji tijekom 12-godišnjeg školovanja nisu imali nijedan udžbenik na hrvatskom jeziku.

Vodstvo Demokratskog saveza u svom se priopćenju osvrnulo i na Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina te Zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina o čijim se izmjenama trebalo razmišljati nakon što se donese novi ili učine promjene postojećeg Ustava Republike Srbije.

Nacionalne manjine čine 13 posto ukupnog stanovništva Srbije

Srbija treba utvrditi osnove manjinske politike, a uz to nema strategiju o multikulturalizmu, uključujući i prava nacionalnih manjina. - Umjesto da Ustav bude ugovor između države i svih njezinih građana, on je danas ugovor između države i većinskog naroda, a nacionalne su manjine u ustavnoj definiciji države svrstane pod sve građane koji žive u Srbiji – smatra Žigmanov.  

Do danas Srbija nije donijela poseban zakon kojim bi se cjelovito uredio položaj nacionalnih manjina, kojih u Srbiji, prema podacima Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, ima 13 posto.

Promjena dosadašnjeg Ustava i određivanje manjinske politike osnovni su uvjeti koje treba ispuniti prije predlaganja i donošenja ikakvih izmjena manjinskih zakona, zaključuje Žigmanov.