Hrvatska slikovnica

0 118

``Padre della revoluzione``

Ove godine obilježava se 100. godišnjica rođenja Vjenceslava Richtera, jednog od najpoznatijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Uz arhitekturu, aktivno se bavio i drugim oblicima umjetnosti – kiparstvom, slikarstvom, grafikom i scenografijom.

Richter je iza sebe ostavio bogat opus, a neka njegova djela nalaze se u najpoznatijim svjetskim muzejima, poput Galerije Tate u Londonu, Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, Smithsonian muzeja u Washingtonu i Soto muzeja u Ciudad Bolivaru.

Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Richter je poznat kao veliki sintetičar umjetnosti i jedan od najvećih promicatelja apstrakcije. Bio je vezan i uz pokret Nove tendencije, a izlagao je u najvećim svjetskim muzejima. Najviše je cijenio Le Corbusiera, a nadahnjivao se ruskim konstruktivistima i Bauhausom.

Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Budući da je u svojim radovima uglavnom bio ispred svog vremena, mnogi su ostali nerealizirani, poput projekta Savlje u kojem je Zagreb zamislio na devet otoka i pet kanala, ili Oltara domovine, o kojem kaže: “Na podu kule zamislio sam šahovnicu, a u unutrašnjosti brojna ogledala. Kad bi posjetitelj ušao, otkrio bi prostranstvo šahovnice, jer bi se taj mali prostor proširio zbog optičkog efekta. Naravno, to je bilo previše avangardno pa projekt nije realiziran.

To i ne čudi ako se zna da su likovni kritičari Richterovo stvaralaštvo promatrali kao poveznicu između racionalnog i iracionalnog.

“Uvijek sam težio za slobodom, autentičnošću i eksperimentom, što mi se često obijalo o glavu“ znao je reći Vjenceslav Richter. Kada je 1951. godine, s umjetnicima Ivanom Piceljem, Aleksandrom Srnecom, Vladom Kristlom i Božidarom Rašicom osnovao Eksperimentalni atelje Exat, u umjetničkim krugovim nazivali su ga ”padre della revoluzione”.

Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Pedesetih i šezdesetih godina godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona – u Bruxellesu, Torinu i Milanu kojima postiže međunarodni uspjeh, a zatim radi na projektima za muzeje u Aleppu, Sarajevu, Beogradu, Skoplju i Krapini.

Sredinom šezdesetih godina započinje jedan od najoriginalnijih projekata Sinturbanizam, kojeg dalje razvija u teorijskom projektu Heliopolisa, četverodimenzionalnog milijunskog grada. Sedamdesetih i osamdesetih godina često projektira obiteljske kuće koje su mu pružale veliku slobodu kreativnog izražavanja.

Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)
Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Eksperimentiranje na području likovnih umjetnosti povezalo ga je s međunarodnim pokretom Nove tendencije. U tom razdoblju nastaju ciklusi radova Centre i centrije, Sistemske skulpture, Reljefometri, Sistemske grafike i Prostorne grafike koji proizlaze iz Richterove fascinacije sistemima te preokupacije idejom o mogućnosti sinteze na području likovnih umjetnosti.

U tridesetak radova ciklusa Prostorne slike, nastalih tek kasnih devedesetih godina 20. stoljeća izbrisane su granice između arhitekture, skulpture i slikarstva.

``Moj misaoni prostor``

Prisjećajući se njegova doprinosa razvoju hrvatske umjetnosti, pošli smo u obilazak obiteljske kuće Richter na zagrebačkom Vrhovcu. Kuća je donacija gradu Zagrebu, a osim stalnog postava djela iz Zbirke Richter, posjetitelji mogu razgledati i prostorije njegova stana u kojemu je sa suprugom Nadom živio do smrti 2002. godine.

Privatni stan arhitekta Vjenceslava Richtera, donacija gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)
Privatni stan arhitekta Vjenceslava Richtera, donacija gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Vjenceslav Richter i Nada Kareš Richter, 1980. darovali su gradu Zagrebu umjetničke radove i obiteljsku kuću s namjerom osnutka mjesta na kojem će se proučavati konstruktivistička umjetnost, okupljati mladi umjetnici, ali i kako bi potaknuli širenje kulturnih sadržaja izvan užeg središta Zagreba.

Zbirka Richter, 1998. predana je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti, instituciji koja se sustavno prati umjetničke pravce i pokrete od dvadesetih godina 20. stoljeća preko EXAT-a pedesetih godina, međunarodnog pokreta Novih tendencija šezdesetih godina do novih oblika umjetnosti danas.

To je bio početak intenzivnog rada na stručnoj obradi umjetničkih radova Vjenceslava Richtera, ali i prisne suradnje kustosa muzeja i umjetnika, usmjerene prema stvaranju uvjeta za otvaranje zbirke javnosti. Na inicijativu Muzeja i donatora uređen je park u kojemu su postavljene skulpture, a prizemlje vile preuređeno u izložbeni prostor namijenjen stalnom postavu darovanih radova.

Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

U proljeće 2000. godine Zbirka je otvorena za javnost, a prisna suradnja Vjenceslava Richtera i Muzeja nastavljena je umjetnikovim predanim proširivanjem donacije novim radovima. Godine 2007., Nada Kareš Richter proširila je donaciju vrijednom arhivskom građom i bibliotekom.

Hrvatska slikovnica
Zbirka Richter, donacija arhitekta Vjenceslava Richtera gradu Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Voditeljica Zbirke Richter, Vesna Meštrić napominje da Zbirka danas sadrži oko stoosamdeset umjetničkih djela nastalih u razdoblju od 1964. do 2002., a koja prate sva područja Richterova likovnog stvaralaštva.

  • image
  • image
  • image
  • image

NO COMMENTS