Hrvatska slikovnica

0 199

U zagrljaju proljeća

Proljeće je već pokazalo svu svoju raskošnu ljepotu pa imamo puno razloga za današnju priču. Posjetili smo zagrebački Botanički vrt, zelenu, neodoljivu oazu u srcu grada. Godina 1889., kada je izrađen nacrt Vrta, smatra se godinom njegova utemeljenja.

Već sljedeće godine počeli su radovi na uređenju. Izgrađena je vrtlarska kuća, a Vrt je opasan drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena ukrašenom, željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi počeli su 1891., a prve biljke zasađene su 1892. godine.

Botanički vrt u Zagrebu  (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Inicijativu za osnivanje botaničkog vrta u Zagrebu potaknuo je 1876. tadašnji rektor Sveučilišta prof. Stjepan Spevec. U vrijeme osnutka 1889. godine zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom, Vrt je pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta (današnjeg Filozofskog). Od 1946. zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan iste godine.

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Osnovna namjena botaničkih vrtova u proteklih pet stoljeća njihova postojanja u Europi mijenjala se i prilagođavala potrebama društva. Najstariji europski botanički vrt osnovan je 1543. godine u Pisi u Italiji, radi uzgoja ljekovitog bilja za potrebe studija medicine. I u ostalim vrtovima koji su se osnivali kasnije, u 16. i 17. stoljeću, uzgajalo se uglavnom ljekovito bilje.

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

U isto vrijeme osnivaju se i prvi vrtovi u kolonijama europskih zemalja, u kojima se uzgajaju biljke radi egzotičnih začina, voća i drvne građe, a brojne vrste donose se i u Europu. Uzgoj tih novih, lijepih biljaka potaknuo je u botaničkim vrtovima razvoj hortikulturne djelatnosti.

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Početkom 20. stoljeća vrijednost botaničkih vrtova mjerila se brojnošću zbirke živoga bilja, kako egzotičnih, tako i predstavnika lokalne flore. Najvažnija djelatnost botaničkih vrtova bila je usmjerena na istraživanje srodstvenih odnosa među biljkama i imenovanja biljnih vrsta latinskim nazivom.

Tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća, počinju se razvijati različiti usko specijalizirani vrtovi poznati po velikim, vrijednim zbirkama pojedinih skupina biljaka (orhideje, palme, rododendroni, ruže, planinske biljke, kaktusi itd.).

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Posljednjih nekoliko desetljeća, otkad brzi civilizacijski razvitak počinje ugrožavati prirodu, u sveučilišnim botaničkim vrtovima širom svijeta najveća se pozornost posvećuje uzgoju i zaštiti domaćih, autohtonih biljnih vrsta. Tako su danas botanički vrtovi uključeni u sve svjetske programe zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti.

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Perivojima Botaničkog vrta

Hrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru: nju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. Flore mnogo većih zemalja oskudnije su od hrvatske flore; tako npr. u Španjolskoj raste 5048 svojti, u Francuskoj 4630, a u Njemačkoj 3203.

Da bi se to bogatstvo sačuvalo, i zagrebački Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuje istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka.

Botanički vrt u Zagrebu
 (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Kao i u muzeju ili galeriji, u zagrebačkom Botaničkom vrtu čuva se zbirka ‘eksponata’, koji su u ovom slučaju žive biljke. Zbirka je podijeljena na nekoliko dijelova prema životnim oblicima biljaka (zbirka drvenastih biljaka, zbirka trajnica, autohtonih biljaka …).

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Perivoj Botaničkog vrta izgrađen je u stilu engleskog perivoja, u kojemu krivudave staze obrubljuju manje površine nepravilna oblika. U perivoju se uzgaja drveće i grmlje iz raznih krajeva svijeta: ukupno oko 1000 različitih svojti, koje su raspoređene uglavnom po srodnosti.

Od 4,7 hektara ukupne površine Botaničkog vrta najveći dio zauzima arboretum, izgrađen u stilu engleskog perivoja, u kojemu se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje) iz različitih dijelova svijeta. U istočnom dijelu Vrta smještena su dva umjetna jezerca.

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Zapadno od cvjetnog partera nalaze se bazeni u kojima se uzgaja bilje koje u prirodi raste u jezerima, močvarama i barama. Zbog isušivanja i zagađivanja staništa mnoge su močvarne biljke posvuda u svijetu postale rijetke i ugrožene. Zbog toga su močvarna staništa i u Hrvatskoj zakonom strogo zaštićena.

Botanički vrt u Zagrebu (Foto: GH/ Sanja Ivković)

Zbog svoje obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, Botanički vrt PMF-a od 1971. godine zakonom je zaštićen kao spomenik prirode i kulture.

  • image
  • image
  • image
  • image

  • Botanički vrt PMF-a
  • Prvi botanički vrtovi u Europi
S. Ivković
S. Ivković

NO COMMENTS