Hrvatska slikovnica

0 377

Portret znanstvenika - Vladimir Prelog

“Pokušao sam pronaći prave povode, pokušao sam svojim radom pomoći svojoj zajednici, svojoj obitelji, svom Sveučilištu.” Riječi su to Vladimira Preloga, hrvatskog kemičara i nobelovca koji je život posvetio radu na području organske kemije. Bio je sjajan znanstvenik, no, i njegove ljudske osobine jednako su fascinirale i plijenile pažnju prijatelja i kolega.

Oni koji su poznavali Vladimira Preloga kažu da je bio odličan učitelj, esteta, znanstvenik kojega su vodila moralna načela. Sam je o sebi govorio da ga je od najranijeg djetinjstva vodila znatiželja da otkrije ono što nitko drugi nije.

Hrvatski nobelovac Vladimir Prelog (Foto: hazu.hr)

Vladimir Prelog rođen je u Sarajevu 23. srpnja 1906. godine. Osnovnu školu i dio srednjoškolskog obrazovanja proveo je u Zagrebu. Dvije godine srednje škole proveo je u Osijeku, gdje je njegovu namjeru da se bavi kemijom potaknuo tamošnji profesor kemije Ivan Kurija. Već kao petnaestogodišnjak objavljuje svoj prvi znanstveni rad u uglednom njemačkom časopisu Chemiker – Zeitung.

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu (Foto: GH/Sanja Ivković)
(Foto: GH/Sanja Ivković)

Kemija nije bila samo njegova struka, bila je njegov život!

Studij kemije Prelog je završio u Pragu 1928., a već sljedeće godine doktorira na Češkoj visokoj tehničkoj školi. Nakon doktorata radio je u laboratoriju kemijske veletrgovine, a zatim dolazi u Zagreb. Imenovan je docentom, a uskoro i pročelnikom Zavoda za organsku kemiju na Tehničkom fakultetu, današnjem Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Počeci karijere u Zagrebu

Već tijekom zagrebačkog perioda, Prelog je privukao europsku pozornost svojim radom na sintezi adamantana. Suradnjom s tvrtkom Kaštel (pretečom Plive) unaprijedio je hrvatsku farmaceutsku industriju te je utemeljio i podigao na europsku razinu Zagrebačku školu organske kemije. Bio je i osnivač prvog istraživačkog laboratorija Plive. Tim znanstvenika kojima je bio na čelu, kroz samo pet godina, publicirao je 50-ak radova koji su objavljeni u uglednim znanstvenim časopisima.

"Prelogov ormarić", Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu (Foto: GH/Sanja Ivković)

Podsjetnik na to slavno razdoblje zagrebačke znanosti još su i danas pripravci koje je Prelog sintetizirao, a čuvaju se u tzv. Prelogovom ormariću na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Početkom Drugoga svjetskog rata počinje novo razdoblje u znanstvenoj karijeri Vladimira Preloga.

Odlazak u Zürich

Nakon izbijanja Drugoga svjetskog rata, zbog smanjenih mogućnosti za istraživački rad, 1941., mora napustiti voljeni Zagreb i svoju predavaonicu na Tehničkom fakultetu. Prihvaća poziv nobelovca Lavoslava Ružičke i odlazi u Zürich, na Saveznu tehničku školu (ETH).

Predavaonica Zavoda za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu (Foto: GH/Sanja Ivković)

Od 1950. redoviti je profesor organske kemije ETH-u, a 1957., nakon odlaska L. Ružičke u mirovinu, imenovan je predstojnikom Laboratorija za organsku kemiju (1957.–1965.). U svojemu radu orijentirao se na organsku sintetsku kemiju, tragajući za novim spojevima koji bi ponajprije bili temelj za proizvodnju lijekova, ali i bojila i drugih proizvoda.

Veze sa Zagrebom i hrvatskim znanstvenicima održavao je cijeloga života. U svoj je laboratorij na ETH-u pozivao na usavršavanje istraživače iz Plive, sa hrvatskih Sveučilišta i Instituta Ruđer Bošković. Hrvatskim studentima osiguravao je stipendije i stvarao mogućnosti za nesmetan znanstveni rad.

Prelogu je dodijeljena Nobelova nagrada 1975.

Neumorno radeći do duboke starosti objavio je više od 400 znanstvenih radova, a Nobelova nagrada koju je dobio 1975. bila je kruna iznimno uspješne karijere. Tom prigodom Prelog je rekao: “Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio, a pritom se osjećam kao čvorić u velikom tkanju.”

Dodijela Nobelove nagrade Vladimiru Prelogu, 1975. (Foto: hazu.hr)

Prelog je bio član brojnih svjetskih znanstvenih društava i akademija znanosti te počasni doktor uglednih svjetskih sveučilišta (Liverpool, Pariz, Cambridge, Bruxelles, Manchester, Barcelona). U vrijeme najžešćih napada na Hrvatsku 1991. godine, inicirao je i potpisao Apel za mir u Hrvatskoj, koji je potom potpisalo više od stotinu nobelovaca.

Vladimir Prelog preminuo je o7. siječnja 1998. godine u Zürichu, a 2001.godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su na groblje Mirogoj u grobnicu HAZU-a.

Njegovi bivši studenti i kolege, akademici Vitomir Šunjić i Mladen Žinić, te doktor znanosti Krunoslav  Kovačević s nama su podijelili sjećanja na omiljenog profesora, za kojega kažu da je bio ne samo uspješan znanstvenik nego i čovjek kojega su svi voljeli.

 

  • image
  • image
  • image
  • image

  • adamantan
  • Hrvatski nobelovci
  • Lavoslav Ružička
  • Vladimir Prelog
S. Ivković
S. Ivković