Hrvatima izvan domovine – 3. sat

0 159

Medulinski malin - kako je starac opet postao mladić

Medulinski malin

Medulinski malin – mlin pogonjen snagom vjetra putem jedara jedinstven je na Mediteranu. Sagradili su ga davne 1873. godine braća Ivan i Andrea Pošić iz Rovinja. Oni su se, vrativši se iz Amerike, oduševili plodnom medulinskom zemljom i shvativši kolik bi potencijal upravo na tome mjestu mogao imati mlin, sagradili dva mlina na jadra, mudro uzimajući u obzir česte vjetrove koji pušu na najjužnijem dijelu Istre. U mlinove su dolazili ljudi iz okolnih sela, oni s bližih otoka poput Unija i Suska, ali i Primorci sve do Rijeke i Opatije.

Medulinski malin

“Mlinovi su postali mjesta okupljanja i druženja, a između njih nalazile su se i krušne peći. Nije bilo struje pa se često dugo čekalo da zapuše vjetar i pokrene kolo s jedrima kako bi se samljele žitarice. Dok se čekalo, jilo se i pilo, kantalo i balalo, ćakulalo i veselilo… “, govori Manuela Hrvatin iz Društva kulturno-umjetničkog stvaralaštva Mendula iz Medulina, idejnog pokretača obnove malina.

Nisu svi koji su dolazili imali žitarice, no siromašan je puk bio domišljat pa su tako, primjerice, Lovranci donosili “marone ča bi jih kambivali za muku” (kestene koje bi razmjenjivali za brašno). Dva su mlina ubrzo postala prave oaze rijetkih trenutaka zabave i opuštanja za siromašne seljake.

“Nažalost, dva su se brata posvadila, kako to obično biva – zbog šoldi. Od tada jedan je malin radio na vitar, drugi na garbun, a Ivan i Andrea više nisu razgovarali jedan s drugim”, objašnjava Nevenka Lorencin, studentica diplomskog studija Kultura i turizam, koja štorije o tome prenosi znatiželjnim posjetiteljima malina.

8 godina od ideje do realizacije obnovljenog malina

Organizatori obnove medulinskog malina

Priča o medulinskom malinu već je bila gotovo zaboravljena, a mnogi su vjerovali kako je malin zapravo obrambena kula pa su ga često tako i zvali. No, u Menduli su odlučili oživjeti štoriju o malinu te krenuli u ostvarenje projekta obnove za koji je od ideje do realizacije prošlo čak osam godina.

Posebno je zahtjevna bila izrada složenog mehanizma koji je energiju vjetra putem jedara pretvarao u meljavu mlinskoga kola i koji je, dakako, trebao biti identičan izvornome. Zahvaljujući 800 tisuća kuna koje su dobili od Ministarstva turizma te sufinanciranju općine, u obnovu mlina uloženo je gotovo milijun kuna.

Povjesničar Andrej Bader pripremio je publikaciju “Medulinski mlinovi”, a prošle godine u srpnju, malin je konačno obnovljen i otvoren za posjetitelje. “Naš Malin na vitar jopet je kaj mladić i neka se njigova jadra vrtidu još sto lit!”, ističe medulinski načelnik Goran Buić.

Brašno u medulinskom mlinu

“Naši planovi tu ne staju. Želimo napraviti čitav park vjetrenjača sa svim pratećim sadržajima, od novih zidanih krušnih peći preko prodaje autentičnih suvenira i kulinarskih specijaliteta, da se ovdje doživi tradicija i naša roženica. Upravo nasuprot malina, s druge strane zaljeva, kreće projekt arheološkog parka Vižula na poluotoku prepunom starorimskih iskopina”, ističe Manuela Hrvatin.

Vrijedni Medulinci postali su poznati i kao dobri poduzetnici pa – sudeći prema obnovljenom malinu, ni projekt Vižula neće stati samo na “rezanju vrpce”. Zbog svega navedenog, Medulinci vas čekaju otvorenih srca pa do Medulina vrijedi svratiti još danas.

Ploča s godinom izgradnje medulinskog malina

I doista, uz novu rivu – medulinsku ljepoticu, obnovljeni je malin zasjao u punome sjaju. Postao je ponovno mjesto okupljanja Medulinaca i njihovih gostiju, a upravo zbog savršene lokacije, u malinu i oko njega održavaju se brojne kulturno-zabavne priredbe po kojima je Medulin naširoko poznat.

Tako je malin postao glavni junak dječjeg dočeka Nove godine, medulinskih maškara, a na ljeto ga čeka još niz manifestacija kojim će Medulinci obogatiti život turista i domaćina, koji su svi redom ponosni na malin.

NO COMMENTS