Hrvatima izvan domovine – 3. sat

0 94

Život na Mljetu – tradicija u srcu i okusu

Nacionalni park Mljet (Foto: GH/Tanja Rau)

Mljet nazivaju smaragdom Mediterana. Ovaj pučinski otok južnog Jadrana, 7 nautičkih milja udaljen od kopna, izuzetno je očuvane prirodne i kulturno-povijesne baštine. Krase ga šume, stjenovite strme obale, spilje, prirodne luke, pješčane uvale, jezera, izvori pitke vode, blatine, polja, ostaci drevnih naselja u kamenu, njegovi plodovi i ljudi.

Blato, otok Mljet (Foto: GH/Tanja Rau)
Slatina obitelji Radulj kod Kozarice (Foto: GH/Tanja Rau)

Ovaj ”otok s blagom”, kojeg bije glas mitske Ogigije i nad kojim prema legendi i danas lebdi duh slavnoga Odiseja, nema više stanovnika kao nekad. Otrpio je otok odlaske svoga puka kroz sva svoja stoljeća, a u povijesnim zapisima prvi put spominje se u 4. stoljeću prije Krista.

Stara zgrada Sotnice, Babino Polje (Foto: GH/Tanja Rau)
Odisejeva spilja na Mljetu (Foto: GH/Tanja Rau)

Raselili se Mljećani po cijelome svijetu. Mali je broj onih koji su se uspjeli ili se uspijevaju vratit doma. Većina mladih sreću i danas traži izvan otoka, a stari još guraju život sa stilom kroz tradiciju u srcu i okusu, kako ih bake i djedovi naučiše, nastojeći prenijeti taj osjećaj na svoje potomke. Da se ”loza opet primi” i trend odlaska zaustavi.

Ribar u Kozarici (Foto: D. Vranar)
Babino Polje, otok Mljet (Foto: D. Vranar)

Ljudi na otoku još pronalaze smisao u radu, snalaženju, solidarnosti i skromnosti, ne odustajući od naslijeđenog, prepoznatljivog stila života, bez obzira što se turizam iz godine u godinu rasplamsava pa ljeti otvaraju vrata svojih apartmana, restorana, pansiona i konoba. Još se uzgajaju i masline i poljoprivredne kulture, gdjekoja ovca il’ koza, ribari se i svakodnevno zahvaljuje na svemu što im je Bog d’o.

Maslinik na Mljetu (foto: D. Vranar)
Ovce na otoku Mljetu (Foto: Tanja Rau/GH)

Nekadašnji, dugogodišnji mljetski matičar, Ivica Čumbelić iz Babina Polja, središnjeg naselja na Mljetu, pravi je primjer vrijednog i svim srcem otoku privrženog čovjeka.

Ivica Čubelić, Babino Polje (Foto: GH/ Tanja Rau)

U sedmom desetljeću života ”otkriva” moć Facebooka i predaje mu se s punim žarom prenoseći mljetske običaje, navade i predaje cijelome svijetu.

Mljet je od davnina poznat po vrhunskoj gastronomiji, prvenstveno zbog obilja kvalitetne ribe, školjki i drugih morskih plodova. No, poznat je i po blatinama, boćatim jezerima s dnom u razini mora, u kojima se mrijeste jegulje.

Mljetska blatina (Foto: GH/ Tanja Rau)
Vicko Bušurelo, Blato (Foto:GH/Tanja Rau)

Ni jegulja nema u onome broju kao što ih je nekad bilo, znale su ih blatine biti toliko pune da su ih i ostima lovili, ali ipak nađe ih se još – dovoljno da se spravi poznati mljetski brodet ili lešada od sušene jegulje i dovoljno da se ne izgubi tradicionalni zanat – pletenje bačvara – vrša za jegulje. Jedan od malobrojnih koji to i danas čine je Vicko Bušurelo iz Blata.

U slasnom težačkom jelovniku otkriva se prava mljetska duša. Na kominu obitelji Radulj u Kozarici vari se drukčiji brodet – od grdobine i škarpine uz obilje povrća uzgojenog u vlastitom aranžmanu.

Mljetski brudet (Foto: GH/Tanja Rau)
Nike Radulj, Kozarica (Foto: GH/ Tanja Rau)

Nike Radulj, iako u poznim 80.tim godinama, ne posustaje u radu i zalaganju, ističući težak život koji su zajedno gradili ona i njezin suprug. Na to podsjeća meliorirana Slatina koju su pretvorili u plodni voćnjak i povrtnjak te svojedobno tim kulturama opskrbljivali cijeli otok. Danas u plodovima njihova rada ponajviše uživaju turisti koji dolaze na Mljet.

  • image
  • image
  • image
  • image

NO COMMENTS