Hrvatima izvan domovine – 3. sat

0 132

Hrvatski stil: Jedinstvena šetnja zagrebačkim ulicama

Maketa grada Zagreba Zagreb smještena je na križanju Cesarčeve i Bakačeve ulice (Foto: GH)

Od Trga bana Jelačića preko Kaptola i Dolca do Strossmayerova šetališta. Tu su rutu odabrali turistički vodiči grada Zagreba kako bi na njihov, Međunarodni dan turističkih vodiča, obilježen, 18. veljače, Zagrepčanima darovali besplatno razgledavanje njihova grada.

Pa čak i one koji su mislili da znaju sve o svome gradu, iznenadilo je da je najstarija zgrada i prvi hotel na Trgu bana Jelačića današnja Nama, da je Zagreb imao prvu telefonsku centralu na mjestu knjižnice na Krvavom mostu pet godina nakon izuma telefona te da je ljekarna kod Kamenitih vrata jedna je od prve četiri u Europi.

Biti turist u gradu na jedan dan mnogima je bio jedinstven doživljaj, jer je priča o gradu milijuna srca isprepletena živopisnim legendama, pričama, ljudima, bojama, okusima i mirisima.

Tržnica Dolac mami mirisima i okusima iz svih hrvatskih regija (Foto Kristina IvandićGH)

Priče iz trbuha grada

Dolac je jedinstveno mjesto zvano i „zagrebački trbuh“, pravi raj za gurmane zbog svježih namirnica iz svih hrvatskih regija. Tržnica je smještena u gradskoj četvrti Gornji grad – Medveščak između Trga bana Josipa Jelačića, Kaptola i Gornjeg grada.

Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.  (Balade Petrice Kerempuha  (Foto Kristina IvandićGH)

Sjeverno od Placa je Trg Petrice Kerempuha, koji se pojavljuje u više književnih djela, a najpoznatije su “Balade Petrice Kerempuha” Miroslava Krleže o pučkom proroku i ciničnom komentatoru suvremenih zbivanja. S njegova trga vidi se prozor zgrade na adresi Dolac 8 na kojoj je živjela i stvarala Marija Jurić Zagorka. O životu prve hrvatske novinarke, mnogo je toga bilo nepoznato, čak i datum rođenja.

Kip Marije Jurić Zagorke napravljena je u prosječnoj visini žene, a nalazi se u Tkalčićevoj ulici od 1990. godine Foto Kristina Ivandić

Cijeloga se života žestoko borila dokazati kako ona jest netko. Izvještavala je o političkim zbivanjima, aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. U vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju.

Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama ”Ženski list”, a potom i Hrvaticu. Unatoč tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju. Na nagovor Josipa Jurja Strossmayera počinje pisati povijesne romane i drame, a pravu čitateljsku afirmaciju stekla je ciklusom romana ”Grička vještica”, koju je obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa starog Zagreba, i to u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vještica, i kada su, neki tvrdili da takvih progona i nije bilo.

Okrutnost Srednjega vijeka, primjetili su posjetitelji, slušajući priče profesorice Jasne Petsche Auferberger, danas se očituje na drugi način, pa su se mnogli zapitali, je li progon ”vještica” ikada prestao.

Jedna od najposjećenijih turističkih ulica u Zagrebu, nekada je bila mjesto susreta noćnih dama i gospode (Foto Kristina Ivandić, GH)

Kvart crvenih svjetiljki u Zagrebu

Spuštajući se Skalinskom ulicom stigli smo Tkalčićeve ulice, koja je smještena između dva brežuljka – starog Zagreba, Kaptola i Gradeca, iznad potoka Medveščak. Nekada ulica siromašnih, radnika i sluga u blizini Krvavog mosta, danas je jedno od najposjećenijih turističkih mjesta zbog lijepih starih kućica i mnogobrojnih kafića, galerija i restorana. U kućicama s više prozora živjeli su imućniji građani, a nekada su na tim prozorima kurtizane čekale svoje mušterije.

Prvih 364 plinskih lanterni u Zagrebu upaljeno je 31. listopada 1863. godine. (Foto Kristina Ivandić, GH)
Spomenik kurtizani na Tkalči Foto Klara Špančić GH

U spomen na nekadašnji ”puteni Zagreb” u Tkalčićevoj ulici, iza velikih suncobrana skriva se kip kurtizane na prozoru, koji simbolizira ‘noćne dame’ koje su čekale mušterije. Tu je u 19. stoljeću bio najraskošniji zagrebački bordel, a povijest bludničenja zasigurno je jedna od najintrigantnijih zagrebačkih priča.

Najstariji je zanat bio potpuno legalan, a sve javne kuće i kupelji bile su legalna okupljališta za dobar provod.

Mlinskim stubama do Kamenitih vrata

Kamenita vrata ovjekovječena su u Šenoinu romanu ”Zlatarovo zlato” o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri Dori koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Ona su jedno od najbolje očuvanih spomnika grada Zagreba i jedina sačuvana vrata Gradeca. Služila su kao glavni ulaz u grad, te su i za vrijeme kuge 1647. godine bila jedina otvorena gradska vrata.

Na Kamenitim vratima brojni vjernici dolaze zapaliti svijeće (Foto Kristina Ivandić, GH)

U prolazu je smještena kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Njoj se danas mole mnogi vjernici, a onima kojima su molitve uslišene u znak zahvale na zidovima su postavljene stotine metalnih pločica s ugraviranim svjedočenjima vjere. Prava turistička atrakcija samo je nekoliko koraka dalje.

Kamenita ulica na broju 9 skriva najstariju zagrebačku ljekarnu Foto MojZagreb Facebook

U Kamenitoj ulici 9 smjestila se najstarija zagrebačka ljekarna, „K crnom orlu“ koja se spominje još 1355. godine i kažu da nikada nije prestajala raditi. Nudila je uglavnom biljne lijekove, jer je onih mineralnog podrijetla bilo malo. Koristili su sumpor, arsen, antimon i živu, a bilo je i tzv. čudotvornih mješavina koje su spravljali sami ljekarnici.

Prvi radio oglasio se na Markovu trgu

Bilo je točno 20 sati i 20 minuta, svježa, mirna i zvjezdana noć, 15. svibnja, 1926. godine.

Na Gornjem gradu, na Markovom trgu 9, u maloj prostoriji Radio kluba, djevojka u svečanoj bijeloj haljini sjela je za stol, stavila slušalice na uši, još jednom se nakašljala da pročisti grlo i smireno, ali s teško obuzdanim entuzijazmom u glasu, izgovorila epske riječi: ”Halo, halo, ovdje Radio Zagreb! Tako je prva hrvatska spikerica Božena Begović objavila početak nove tehnološke ere u Hrvatskoj.”

Markov trg krije mnoge zanimljivosti. Tu je okončan život  Matije Gupca, vođe Seljačke bune i pokrenut prvi hrvatski radio. (Foto Kristina Ivandić, GH)

  • image
  • image
  • image
  • image

  • Glas Hrvatske
  • Grad Zagreb
  • Hrvatima izvan domovine
  • hrvatski stil
S. Štefić
S. Štefić

NO COMMENTS