Hrvati u Brčko distriktu prozivaju vlast zbog lokacije Centra za upravljanje otpadom

Već smo i ranije pisali o velikom sporu institucija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i mještana devet sela na području Brčko distrikta, mahom povratničkih, oko određivanja lokacije za izgradnju Centra za upravljanje otpadom. Skupština i Vlada Brčko distrikta, kao zakonodavna i izvršna vlast, donijele su odluku da se Centar gradi na lokaciji Kladje, gdje su povratnička naselja u kojima su i prije Domovinskoga rata mahom živjeli Hrvati. No, mještani sumnjaju da se uopće ne radi o modernom centru nego običnom deponiju za čiju gradnju ponuđena lokacija nije pogodna. Ako bi se gradio takav Centar može doći do nemjerljivih posljedica, smatraju građani.

Predstavnik skupine građana devet Mjesnih zajednica Dubravko Barišić ističe kako zakonodavna i izvršna vlast u Brčko distriktu ne djeluju na ispravnoj pravnoj podlozi jer javnim zemljištem u Brčko distriktu može raspolagati  isključivo država Bosna i Hercegovina, prema zakonu koji je donio Visoki predstavnik, upravo kako bi spriječio tzv. bančenje zemljišta.

- Određivanje ove lokacije je predmet nekakvih međusobnih dogovora raznih političkih elita na području Brčko distrikta BiH i izravno utječe na život svih stanovnika Distrikta, ponajviše na ovih devet sela, za naš program kaže Barišić.

Ističe kako se pored ovog zakonskog rješenja krše i neka prirodna ograničenja.

- Na primjer, zaštita vodotoka rijeke Tinje je donesena, jer je rijeka pod posebnom zaštitom i ulijeva se u rijeku Savu, a prolazi ovim područjem. Ne treba govoriti o "ruži vjetrova" i mogućim posljedicama, govori Barišić. Napominje kako je odluka o lokaciji donesena na čudan način.

Radi se o području na koje se Hrvati sve više vraćaju

Kako doznajemo, ovaj projekt još nije dobio lokacijsku ni građevinsku dozvolu. Lokacija je određena i izglasana na temelju Studije u čiju vjerodostojnost mještani sumnjaju, jer tvrtka koja je izradila dokument ne radi već tri godine, pa njezini predstavnici nisu primjereni sugovornici. Stoga pozivaju Skupštinu i Vladu Brčko distrikta BiH da preispitaju odluku o ocjenjivanju lokacije za gradnju jer smatraju da ova odluka nije odgovarajuća pa i zbog činjenice da se radi o hrvatskom selu u koje se povratnici sve više vraćaju.

Predstavnik mještana koji se protive gradnji Centra govori i da se sadašnji deponij smeća nalazi na lokaciji u dijelu grada "Ilićka", naselju u kojemu većinom žive doseljeni Srbi, a da se lokacija Kladje nalazi na lokaciji gdje su Hrvati bili protjerani, pa se vratili, napravili svoje kuće i sad bi se zbog raznoraznih razloga trebali ponovno seliti.

Mještani se boje posljedica

Mještani kažu kako oni nisu protiv gradnje Centra, ali da sumnjaju u izvođenje radova na terenu za koji znaju da nije pogodan za takve objekte, jer je propusan i u blizini rijeke Save, što može donijeti dugoročne i teške posljedice. Smatraju da "deponij ili Centar, kako god ga nazvali, nema budućnosti". Svjesni su da su politički nemoćni zaustaviti proces i "da im je ostala samo nada da postoji neka snaga koja će zaustaviti gradnju", jer još nisu stečeni uvjeti kako bi se Centar za odlaganje otpada počeo graditi.

Domić: Sve će se strogo kontrolirati

Inače, problem određivanja lokacije za odlaganje otpada u Brčkom traje prije uspostave Brčko distrikta iz 2000. godine. Iako se po tom pitanju ozbiljno radilo i predlagalo više lokacija ni jedna se nije ozbiljno razmotrila kao ova na području gdje većinski živi najmalobrojniji narod u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Sadašnji predstavnici Hrvata u Brčko distriktu ne daju veću pozornost ovom problemu jer smatraju da su poduzeli sve kako bi građani bili zaštićeni. Prema riječima dogradonačelnika Brčko distrikta Ante Domića, koje nam je rekao prije nekoliko mjeseci, Vlada je poduzela sve da se takav posao radi u strogo kontroliranim uvjetima i u striktno kontroliranim građevinskim objektima.

- Tehnologija koja se primjenjuje neće dozvoliti da dođe do puštanja voda, zagađenja zraka ili da se otpad zadržava na tom području, zaključio je tada Domić.

No, mještani sumnjaju u njegove riječi i ne vjeruju nego na kraju samo kažu "da je nešto dobro ne bi nama dopalo".