U posjetu "Ljetnoj školi hrvatskoga folklora"

U Zadru je u tijeku Ljetna škola hrvatskog folklora, projekt Hrvatske matice iseljenika koji već šest desetljeća okuplja članove i voditelje folklornih skupina iz Hrvatske i iseljeništva. Ovoga ljeta Škola je privukla čak sedamdesetak polaznika s nekoliko kontinenata.

Ljetna škola hrvatskog folklora nudi program plesova, nošnji i tradicijskih glazbala Panonskog područja - od Turopolja, Moslavine, Bilogore i Slavonije do Baranje, Bosanske Posavine i Vojvodine. Polaznici odabiru jedan od tri ponuđena programa- ples, tamburu ili tradicijska glazbala. Glavni programski i plesni voditelj je Andrija Ivančan, voditelj tamburaškog programa je Tibor Bun, Vjekoslav Martinić za tradicijska glazbala, a gost predavač je Siniša Leopold. Ljetna škola hrvatskog folklora traje od 04. do 13. kolovoza.

Sudionici su pristigli sa svih strana svijeta. Samo iz dalekog Čilea došlo je njih petero. Za Mishelle Josseau iz Santiaga ovo je prilika za nova prijateljstva, ali nije i prvi susret s domovinom predaka. Živjela je u Splitu nekoliko godina nakon Domovinskoga rata, naučila je jezik, a sada upija ljepotu hrvatskog folklora.

- Ovo je za mene predivno iskustvo. Plešem u društvu "Domovina" i nastupamo na događajima koji su važni za Hrvate u Čileu. Upoznala sam nove prijatelje i veselim se druženju – kaže Mishelle iz Santiaga.

Prvi put na Ljetnu školu folklora došla je i Maria Kolak iz Švedske. Roditelji su joj iz okolice Zadra pa je susret s tim gradom za nju poseban doživljaj. Dolazi iz grada Malmöa u kojemu Hrvati imaju izvrsno organizirana društva.

- Ja sam članica HKD "Jadran" koje je utemeljeno 1976. godine i danas ima 350 članova. Dobro smo uvježbani i nastupamo po cijeloj Švedskoj. Ponosno pokazujemo svoje tradicijsko nasljeđe – objašnjava Maria.

Iz Kulturno-umjetničkog društva "Kvirin Linz" iz Austrije došao je Marko Čuturić. Njegovo društvo ima 60- članova i njeguje plesove iz Hrvatske te Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

- Nastupima pokazujemo tko smo i što smo. Ja sam nedavno doselio iz Nove Bile u Srednjoj Bosni i radim kao vjeroučitelj u osnovnoj školi. Ponosan sam što Austrijancima možemo pokazati svoje nasljeđe. Kulturno-umjetnička društva imaju važnu ulogu u zbližavanju domicilnog stanovništva s useljenicima.

Iz dalekog Chicaga na Ljetnu školu folklora došao je i Matija Bebek. Član je HKD-a "Hrvatska baština" u kojemu svira tamburu. Toliko je impresioniran Školom da već sada razmišlja o ponovnom dolasku.

- Naši plesovi i pjesma toliko mi znače da ću sve naučeno jednoga dana prenijeti i svojoj djeci. Moja je dužnost to prenijeti novome naraštaju.

Voditelj tamburaškog programa Tibor Bun zadovoljan je ovogodišnjim odazivom. Ljubav prema tamburici u našim iseljeničkim zajednicama jamstvo je da će taj dio naše tradicijske baštine ostati sačuvan za buduće naraštaje.

- S voditeljima folklornih ansambala radimo na usvajanju metodičkog pristupa kako bi oni to mogli što uspješnije prenijeti svojim sviračima u zemljama gdje žive.

I Vjekoslav Martinić, voditelj programa tradicijskih glazbala, zadovoljan je zanimanjem za našu tradicijsku kulturu.

- Veliko je zanimanje za tradicijska glazbala jer ih ima pedesetak vrsta. S druge strane, to su glazbala sa svega pet do šest tonova i lako ih je savladati.

Glavni programski i plesni voditelj, Andrija Ivančan, ponosan je na naraštaje koji su dosad prošli kroz Ljetnu školu hrvatskog folklora. Rukopis škole, kaže, vidljiv je posvuda.

- Obišao sam brojne naše iseljeničke zajednice i kada naiđem na folklorni ansambl čiji je voditelj sudjelovao u Ljetnoj školi folklora, to vrlo jasno osjetim i vidim. Dok se u iseljeništvu ljubav prema tradicijskoj baštini još njeguje, Andrija Ivančan nezadovoljan je zastupljenošću tradicijske kulture u hrvatskom obrazovnom sustavu te u medijima.

Voditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika, Lucija Starčević ističe da je folklor podsjetnik na život kakav je nekad bio te da se ne smije zaboraviti.

- Uvođenjem folklornih sadržaja u naše vrtiće, škole i fakultete sačuvat ćemo taj neizmjerno važan dio naše povijesti i našeg identiteta.

Zato kao trajna vrijednost ostaje Ljetna škola hrvatskog folklora, koja nastavlja privlačiti potomke hrvatskih iseljenika iz cijeloga svijeta. Zalog za budućnost, baš kao što je zamislio njezin utemeljitelj, dr. Ivan Ivančan, davne 1963. godine.