Sveti Josip, zaštitnik domovine, Praznik Hrvata u Srbiji i Dan očeva

19. ožujka je blagdan svetog Josipa, službenog zaštitnika naše domovine kojeg je Hrvatski sabor jednoglasno proglasio u lipnju 1687. godine na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, a svijest o tome je pojačana u 20. stoljeću posebice zalaganjem nadbiskupa Alojzija Stepinca 1940. i kardinala Franje Kuharića 1987.

Na svečev blagdan je Dan je očeva i u hrvatskoj pobožnosti mjesec ožujak posvećen je svetome Josipu u narodu često nazivanim „vjernim hraniteljem Krista Spasitelja”, te „djevičanskim zaručnikom Djevice Bogorodice” i utječući se njemu, vjernici često mole devetnice ili tridesetodnevne pobožnosti za svoje obitelji.

Josipovo

Josip je među najpopularnijim imenima u kršćanskim narodima, njegov nam oblik dolazi preko grčkog i latinskog jezika, korijen mu je u hebrejskome: Johosef, složen od dviju riječi Jo, što je kratica od Jahve (Bog) i glagolskog oblika jasaf (dodao je, umnožio). Ime je zapravo, kako je to kod biblijskih imena često – rečenica: bog neka doda (umnoži).

Imendan 19. ožujka slave: Josip, Josipa, Joško, Jozo, Jozan, Joža, Joso, Pepa, Pepić, Jozefina, Josipa, Jozica, Jozefa i sl. Poštujmo hrvatsku vjerničku tradiciju i čestitajmo imendan svečarima ili kako kažu u kajkavskome – godovnjakima!

O svetome Josipu nam bitne podatke donosi Evanđele, živio je u Nazaretu, neposredno je bio povezan s Isusovim životom, zaručnik je, a poslije i muž Isusove majke Marije. Ima posebnu ulogu u najvećem događaju: u otajstvu vjere – utjelovljenju, rođenju Mesije, dolasku Isusa Sina Božjega na svijet. Osobine mu Evanđelje sažima i dvije riječi: pravedan i vjeran. Upravo na osnovi toga i njegove životne uloge, čuvara Isusa i brige za Mariju, papa Pio IX. proglasio ga je zaštitnikom cijele Crkve, svake obitelji i vjernici mu se utječu kao patronu očeva i muževa. Ta velika odanost vidljiva je i u hrvatskim crkvama jer se u gotovo svakoj nalazi kip ili slika svetoga Josipa kojeg prikazuju kao srednjovječna čovjeka blagih, ali odlučnih crta, u ruci mu je štap, Dijete Isus mu je u naručju ili stoji uz njega, a putnički štap što ga voljeni svetac drži u ruci često završava ljiljanom.

Dan očeva posebno će se obilježiti u Zagrebu

U Ministarstvu demografije i useljeništva ističu da je Dan očeva prilika da još jednom istaknemo važnost uloge oca u životu svakog djeteta. Uloga oca, jednako kao i majčina, nezamjenjiva je u razvoju, odrastanju i stvaranju osjećaja sigurnosti, podrške i pripadnosti. Od najranijih dana života djeteta prisutnost oca doprinosi njegovom emocionalnom, socijalnom i kognitivnom razvoju te stvara snažnu i trajnu povezanost koja ostaje kroz cijeli život. Dan očeva podsjeća nas koliko su očevi važni u svakodnevnom životu obitelji i društva. To je dan kada im možemo zahvaliti na brizi, ljubavi, podršci i vremenu koje posvećuju svojoj djeci. Ministarstvo demografije i useljeništva kroz svoje aktivnosti kontinuirano promiče važnost pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, te potiče veću uključenost očeva u odgoj i skrb o djeci od najranije dobi.

U povodu Dana očeva Ministarstvo će na blagdan svetoga Josipa 19. ožujka u svojim zagrebačkim prostorijama u Ulici grada Vukovara 23, od 9 do 15 sati uz mali znak pažnje i zahvale podijeliti prigodne poklone očevima koji ih posjete u pratnji svoje djece. Pozivaju očeve i djecu da im se pridruže u obilježavanju tog posebnog dana. Upućuju čestitku kojoj se i mi pridružujemo: svim tatama i onima koji to tek postaju želimo sretan Dan očeva!

19. ožujak - Praznik hrvata u Srbiji

„Mart, snig okopnio sveti Josip, proliće. Sunce i kiša se nenajavljeno i naglo smjenjuju. Pod pendžerom niču zumbuli i tulipan, a raskošan narcis u busenima pozdravlja sunce i novi dan” – tako počinje odlomak „Godina na salašu” u tekstu „Sićanja” (Sjećanja), naslovljenim na ikavici u nakani da knjiga o hrvatskom vojvođanskom mjestu Nenadiću zabilježi i sačuva divan dijalekt hrvatskoga jezika kojim govore bunjevački Hrvati.

19. ožujak je jedan od četiri službena praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji i slavi se kao blagdan sv. Josipa, koji je zaštitnik hrvatskog naroda. Praznik je utemeljilo Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji kako bi se ojačao nacionalni identitet.

Tradicionalno se obilježava svetim misama i prigodnim domjencima u mjestima gdje živi hrvatska manjina, posebice u Vojvodini (Subotica, Sombor, Ruma, Petrovaradin, Sonta, Starčevo). Proslava 19. ožujka posebno je značajna za Hrvate u Srijemu, a obilježava se i u Hrtkovcima, koji su simbol stradanja.