Velika vijest za Moravske Hrvate; njihov jezik dobiva poseban status

Moravski Hrvati već pet stoljeća čuvaju svoje korijene na jugu Češke, unatoč germanizaciji, asimilaciji i komunističkim progonima koji su ih 1948. raselili diljem zemlje. Danas ova najsjevernija hrvatska manjina u Europi ponovno snažnije otkriva vlastiti identitet. Posebno je odjeknulo nedavno otkriće novih skupina od oko 2.000 Moravskih Hrvata na području Valtica i Lednica, a njihov bi govor do kraja godine trebao dobiti i status manjinskog jezika u okviru Povelje Vijeća Europe.

Da su još uvijek tu i da nisu zaboravili odakle potječu, Moravski Hrvati pokazali su i na tradicionalnom Kiritofu u Jevišovki, svojem središnjem godišnjem okupljanju. Među brojnim gostima bila je i ekipa HTV-ove emisije Globalna Hrvatska, za koju se iz Jevišovke javila reporterka Majda Ivković.

Pet stoljeća hrvatskog traga u južnoj Moravskoj

Hrvati su tijekom pet stoljeća života na tom prostoru ostavili snažan trag u arhitekturi, poljoprivredi, vinogradarstvu i proizvodnji vina. Njihova povijest, međutim, nije bila laka. Bili su izloženi germanizaciji i asimilaciji, a posebno težak udarac doživjeli su nakon Drugog svjetskog rata.

Komunističke vlasti 1948. godine raselile su ih po različitim dijelovima tadašnje Čehoslovačke. Upravo zbog raseljavanja, asimilacije i postupnog gubitka jezika, Kiritof danas ima mnogo dublje značenje od same tradicionalne svečanosti. On je potvrda opstanka zajednice koja se odbila potpuno izgubiti.

Kiritof poručuje: Moravski Hrvati još postoje

O značenju Kiritofa govorila je veleposlanica Republike Hrvatske u Češkoj Republici Ljiljana Pancirov, istaknuvši kako Moravski Hrvati ovom svečanošću prije svega žele poručiti - još uvijek postojimo.

Posebno je izdvojila Jevišovku, Dobré Pole i Nový Přerov, mjesta oko Mikulova u kojima je hrvatska zajednica povijesno bila snažno prisutna.

Raseljavanje 1948. godine ostavilo je velike posljedice jer je zajednica izgubila povezanost, a s njome je počelo slabjeti i poznavanje hrvatskog jezika.

Kiritof, objasnila je veleposlanica, može se usporediti s tradicionalnim proštenjima kakva poznajemo iz Hrvatske, primjerice iz Slavonije. To je prije svega prilika za susret i zajedništvo Moravskih Hrvata.

Svečanost ima i jedan vrlo zanimljiv običaj – povorku ljudi odjevenih u narodne nošnje predvodi koza, kao simbol bogatstva i želje da godina bude rodna.

Kiritof je ujedno jedna od rijetkih prilika kada se među okupljenima još može čuti i moravski hrvatski govor.

Veliko otkriće; pronađeno još oko 2.000 Moravskih Hrvata

Jevišovka i susjedna sela, pokazalo se posljednjih godina, nisu jedina mjesta u kojima su živjeli i opstali Hrvati.

Posebno zanimljivo otkriće dogodilo se prije nekoliko godina, kada se došlo do spoznaje o postojanju još jedne skupine od oko 2.000 Moravskih Hrvata na području Valtica i Lednica.

- Spoznali smo da imamo još nekoliko, dakle oko 2.000 Moravskih Hrvata na području Valtice-Lednice, istaknula je Pancirov.

Riječ je o prostoru koji obuhvaća Hrvatsku Novu Ves, Poštornu, Hlohovec, Hovorany te područje Valtica i Lednica.

Pripadnici tih zajednica sada pokušavaju ponovno otkrivati jedni druge i osvijestiti zajedničko hrvatsko podrijetlo.

Mladi ponovno grade mostove prema Hrvatskoj

Unatoč stoljećima asimilacije i desetljećima života daleko od matične zemlje, posebno ohrabruju inicijative mlađih naraštaja Moravskih Hrvata koji žele sačuvati identitet i ponovno uspostaviti snažnije veze s Hrvatskom.

Važnu ulogu u tome ima Muzej Moravskih Hrvata u Jevišovki, koji kroz interaktivni postav prikazuje povijest hrvatskog stanovništva na tom području.

Prema riječima veleposlanice Pancirov, muzej sustavno prikazuje kako su različite skupine Hrvata od 1533. godine nadalje, u nekoliko valova, stizale s prostora današnje Hrvatske.

Uz muzej se razvija i prostor hrvatskog doma, zamišljen kao mjesto za izložbe, koncerte, druženja i druge aktivnosti kojima će se dodatno čuvati hrvatska baština.

Moravski hrvatski mogao bi dobiti važno europsko priznanje

Posebno važna vijest odnosi se na jezik Moravskih Hrvata, koji je danas sačuvan među relativno malim brojem pripadnika zajednice.

Prema riječima veleposlanice Pancirov, moravski hrvatski trebao bi do kraja godine dobiti status manjinskog jezika u okviru Povelje Vijeća Europe.

- Nisu to veliki koraci, ali svaki korak donosi nešto novo i nešto dobro, zaključila je veleposlanica.

Naglasila je i važnost suradnje Hrvatske i Češke u zaštiti nacionalnih manjina. Češka manjina u Hrvatskoj i hrvatska manjina u Češkoj, kazala je, predstavljaju most između dviju država, ali i žive svjedoke zajedničke europske povijesti.

- Za Hrvate izvan Hrvatske, pa tako i Moravske Hrvate, kažemo da su pola našeg hrvatskog srca koje je smješteno ovdje, poručila je Pancirov.

Šarenilo nošnji, pjesma i ples - dokaz da su još uvijek tu

Kiritof u Jevišovki zato nije tek folklorna manifestacija. Za zajednicu koja je preživjela raseljavanje, asimilaciju i postupni gubitak jezika, svaka narodna nošnja, pjesma i susret imaju posebno značenje.

Šarena povorka, tradicionalni plesovi i pjesma još su jednom pokazali vedar duh najsjevernije hrvatske manjine u Europi.

Kako je na kraju javljanja za Globalnu Hrvatsku istaknula HRT-ova reporterka Majda Ivković, upravo šarenilo nošnji, ples i pjesma na najbolji način pokazuju veselu narav Moravskih Hrvata.

A možda je najvažnija poruka ovogodišnjeg Kiritofa upravo ona najjednostavnija: nakon pet stoljeća, progona, raseljavanja i asimilacije - Moravski Hrvati još su tu.