Hrvat koji je promijenio svijet otiscima prstiju, a doživio veliko razočaranje

Svaki put kada otključate mobitel otiskom prsta, koristite tehnologiju čijem je razvoju pridonio jedan Hrvat! Ivan Vučetić, mladić s Hvara koji je otišao u Argentinu, razvio je sustav identifikacije otiscima prstiju koji je promijenio svijet. Njegova metoda pomogla je u rješavanju zločina i postala temelj suvremene identifikacije. No, unatoč revolucionarnom otkriću, Vučetić je doživio veliko razočaranje u zemlji kojoj je posvetio život.

Od Hvara do Argentine: Hrvat čija je ideja promijenila svijet

Godine 1882. Argentina je odlučila izgraditi grad budućnosti. Na prostranoj ravnici počela je nicati La Plata, grad pravilnih avenija, monumentalnih građevina i velikih ambicija.

Samo pet godina poslije u taj grad stigao je mladi Hvaranin Ivan Vučetić, u Argentini poznat kao Juan Vucetich. Nije mogao ni slutiti da će upravo ondje razviti metodu koja će promijeniti način identifikacije ljudi diljem svijeta.

Njegovu fascinantnu životnu priču, tragove hrvatskih iseljenika i sudbinu Argentine donosi nova epizoda serijala "Naši ljudi, njihova mjesta: La Plata". Novinar Matija Jerković vodi gledatelje ulicama grada u kojem je Vučetić živio i stvarao, otkrivajući manje poznate detalje njegova života i nasljeđa.

Sve je počelo jednim znanstvenim časopisom

Vučetić je 15. studenoga 1888. počeo raditi u policijskoj službi u La Plati, a tri godine poslije osnovan je Ured za identifikaciju osoba.

Kako je došao do revolucionarne ideje, otkriva povjesničar i policajac Juan Pablo Caparra, koji je godine posvetio istraživanju njegova života.

– Tadašnji načelnik policije dao mu je znanstveni časopis na francuskom jeziku, u kojem se govorilo o antropometriji i otiscima prstiju. Vučetić je počeo istraživati i toliko se zainteresirao da je razvio argentinski sustav identifikacije otiscima prstiju, objašnjava Caparra.

Vučetić je osmislio i praktična pomagala za uzimanje otisaka te sustav njihove klasifikacije.

Njegova metoda ubrzo je pokazala iznimnu vrijednost. U poznatom slučaju Francisce Rojas otisci prstiju ostavljeni na mjestu zločina omogućili su identificiranje počiniteljice ubojstva. Taj se slučaj smatra prvim ubojstvom razriješenim uz pomoć otisaka prstiju.

Njegov izum osvojio je svijet, ali kod kuće naišao na otpor

Početkom 20. stoljeća Vučetićeva metoda počela se širiti svijetom. Predstavljao ju je na međunarodnim znanstvenim kongresima, a među prvim zemljama koje su je prihvatile bile su Brazil, Čile i Urugvaj.

Godine 1904. objavio je svoje najvažnije djelo, Usporednu daktiloskopiju, a 1913. krenuo na put oko svijeta, predstavljajući svoj sustav u Americi, Indiji i Kini.

Tijekom tog putovanja jedini se put vratio na rodni Hvar, gdje je dočekan s počastima.

Veliko priznanje stiglo je 20. srpnja 1915., na njegov 58. rođendan, kada je donesen zakon o uvođenju Općeg identifikacijskog registra. No, slavlje nije dugo trajalo.

Nakon samo godinu dana zakon je povučen, a Vučetić uklonjen s funkcije. Dio javnosti protivio se identifikaciji otiscima prstiju zbog zabrinutosti za privatnost.

Bio je to težak udarac čovjeku koji je desetljeća posvetio svojem otkriću.

Taj je trenutak poslije opisao kao "najtužniji dan svog života".

Razočaran je napustio La Platu, grad u kojem je ostvario najveće uspjehe.

Poznati argentinski novinar: Uvijek sam se osjećao Hrvatom

Uz Vučetićevu ostavštinu, snažnu povezanost Hrvatske i Argentine potvrđuje i emotivna priča poznatog argentinskog novinara Horacija Riggija, koji po majci nosi hrvatsko prezime Josipović.

Riggi je urednik gospodarstva jednog od najčitanijih argentinskih dnevnih listova i poznato televizijsko lice, ali nikada nije zaboravio svoje hrvatske korijene.

– Zbog svog kulturnog nasljeđa uvijek sam se osjećao Hrvatom. Uvijek sam bio vezan uz svoje korijene i nadao se da ću pronaći rodbinu u Hrvatskoj, govori Riggi.

Njegova potraga za obitelji odvela ga je u Bašku Vodu.

Zahvaljujući rođaku Gabrielu Josipoviću, koji je objavio oglas u hrvatskim novinama, uspio je doći do imena Žarka Josipovića.

– Pomislio sam da ću, ako treba, pozvoniti na vrata svake kuće dok ga ne pronađem, prisjeća se.

A onda se dogodila nevjerojatna slučajnost.

Ušao je u trgovinu i upitao blagajnicu poznaje li Žarka. Ispostavilo se da upravo ondje radi Žarkova kći, njegova rođakinja!

– Nazvala je oca i on je došao. Od tog trenutka opet smo u vezi. Bila je to prava pustolovina koja je završila jako dobro!, ispričao je Riggi.

Argentina: Od zemlje velikih prilika do gospodarskih kriza

Kroz povijest Ivana Vučetića otvara se i priča o usponima i padovima Argentine, zemlje koja je nekada privlačila doseljenike iz cijele Europe.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Argentina je bila zemlja velikih gospodarskih mogućnosti. Brojni Europljani, među njima i Hrvati, ondje su pronalazili posao i priliku za novi početak.

Horacio Riggi objašnjava kako su obrazovanje, poljoprivreda i snažna uloga države pridonijeli njezinu razvoju, ali i kako su kasnije gospodarske i političke odluke utjecale na njezino slabljenje.

– Argentina je nekoć bila bogata zemlja. Mislim da upravo zato mnogi ljudi gaje nadu da se može vratiti na staro. Jer ako si nekada već bio uspješan, postoji nada da to možeš ponovno postati, ističe Riggi.

Hrvatski trag koji ni vrijeme nije izbrisalo

Iako za života nije dobio priznanje kakvo je zasluživao, Vučetićeva metoda nastavila se širiti svijetom.

Danas su otisci prstiju sastavni dio identifikacijskih sustava, ali i suvremene tehnologije, od osobnih dokumenata do otključavanja mobilnih uređaja.

Njegovo ime u Argentini nose ulice, škole i institucije, a njegova ostavština i danas povezuje Hrvatsku i Argentinu.

– Mi ga zovemo Ivan Vučetić. Ovdje je bio Juan Vucetich. Čovjek koji je stvorio sustav koji je promijenio svijet i koji je doživio uspjeh i pad, baš poput zemlje u kojoj je živio, zaključuje Matija Jerković.

Od malog dalmatinskog otoka do svjetske povijesti, Ivan Vučetić ostavio je trag koji ni vrijeme ni granice nisu izbrisali. Njegova priča podsjeća na generacije hrvatskih iseljenika koji su daleko od domovine stvarali, gubili, ponovno počinjali i svojim djelima mijenjali svijet.