Hrvati u Kanadi

Temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade te temeljem samih procjena hrvatske zajednice – smatra se da danas u Kanadi živi oko 250.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Od toga ih 11.088 ima hrvatsko državljanstvo. 

Najviše Hrvata je nastanjeno u provincijama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Winnipegu, Calgaryu, itd.

Prema vremenu i okolnostima iseljavanja, hrvatsko iseljeništvo možemo podijeliti u pet generacija:

Prva generacija hrvatskih iseljenika, njih 6000 do 10. 000, stigla je u Kanadu između 1890. i 1914. godine iz Austro-Ugarske.

Druga generacija, njih do 15.000, stigla je u vremenu između dva svjetska rata iz monarhističke Jugoslavije. Za razliku od prve generacije koja je bila teritorijalno raspršena, karakteristika druge generacije je da je sačuvala hrvatski identitet kroz iseljeničke organizacije svojim okupljanjem oko većih gradova i osnivanjem hrvatskih narodnih domova. Prvi je izgrađen i otvoren 1929. u Hamiltonu.

Treću generaciju Kanađana hrvatskog podrijetla predstavljaju djeca druge generacije koja su rođena i odgojena u Kanadi.

Četvrta generacija Hrvata došla je iz socijalističke Jugoslavije u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Ova generacija naših iseljenika zbog snažne hrvatske samosvijesti najjače je afirmirala hrvatski identitet, te su tako osnovane i brojne iseljeničke organizacije diljem Kanade. Od kraja Drugog svjetskog rata pa do 1975. u Kanadu je uselilo približno 65.000 Hrvata.

Petu generaciju čine djeca gore navedenih useljenika, te useljenici koji su pristigli u Kanadu tijekom devedesetih godina 20. stoljeća. Ova skupina zajedno s prethodnom je znatno pripomogla procesu akulturacije. Taj se proces vidi u lojalnosti prema dvjema kulturama, jezicima i tradicijama, tj. nastoji se sačuvati kultura svojeg podrijetla uz istovremeno usvajanje novih elemenata iz kulture dominantne grupe.

PRAVNI STATUS

Temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade te temeljem samih procjena hrvatske zajednice - smatra se da danas u Kanadi živi oko 250.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Najviše Hrvata nastanjeno je u privredno najrazvijenijoj provinciji Ontario, a zatim slijede British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu (33.190), Hamiltonu (12.120), Vancouveru (12.475), Montrealu (4.020), Calgaryju (4.595), Winnipegu (2.580) itd.

Pravni status hrvatskih iseljenika u državi primateljici: Hrvati su većinom kanadski državljani (2016. godine 96.75%). Kanadsko zakonodavstvo od podnositelja zahtjeva za državljanstvo ne traži otpust iz stranog državljanstva. Zahtjev za primitak u kanadsko državljanstvo može podnijeti stranac s dozvolom stalnog boravka u Kanadi, uz uvjet da neposredno prije datuma podnošenja zahtjeva, mora fizički biti prisutan u Kanadi najmanje 1.460 dana u zadnjih šest godina. U odnosu na ostale narode koji emigriraju u Kanadu i Hrvati uživaju ista prava i obveze u postupku stjecanja kanadskog državljanstva. Hrvati koji postanu kanadski državljani uživaju ista prava i obveze prema federalnoj i provincijskoj vlasti tj. ravnopravni su građani Kanade.

BILATERALNI ODNOSI

Politički odnosi dviju država smatraju se savezničkim, bez otvorenih pitanja. Kanada je 2009. ukinula vize za hrvatske državljane, Kanadska vlada i parlament su snažno zagovarali članstvo RH u NATO-u. Kanada i RH usko surađuju kao saveznice unutar NATO-a.

U Parlamentu Kanade 7. veljače 2017. g. službeno je osnovana Kanadsko-hrvatska parlamentarna skupina prijateljstva. Interes za sudjelovanjem u Skupini izrazilo je 20 parlamentaraca i senatora. Za predsjednika je izabran g. Bob Bratina, iz redova Liberalne stranke, bivši gradonačelnik Hamiltona i sada jedini MP u federalnom Parlamentu hrvatskog podrijetla.

SLUŽBENI POSJETI

U razdoblju od 3. do 9. studenog 2022.

Državni tajnik središnjeg državnog ureda Zvonko Milas sa suradnicima boravio je u Kanadi u provinciji Ontario te u Vancouveru gdje je održao niz susreta i sastanaka. U Hamiltonu se susreo s hrvatskom zajednicom gdje je također sudjelovao na Gala večeri na kojoj se okupilo oko 350 uzvanika, a koja je organizirana sa svrhom prikupljanja sredstava za izgradnju novog Hrvatskog narodnog doma.

Tijekom boravka u Ontariju državni tajnik posjetio je hrvatske župe u Okvilleu, Norvalu i Mississaugi, a sastao se s članovima AMCA Toronto. Delagacija koju je vodio državni tajnik Milas, u kojoj su bili veleposlanik Republike Hrvatske u Kanadi Vice Skračić i generalni konzul u Mississagui Ante Jović sastala se i s gradonačelnikom Kitchenera hrvatskog podrijetla Berryjem Vrbanovićem, te s predstavnicima Hrvatskog kluba Kitchener, Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza, Hrvatskog nacionalnog nogometnog saveza Kanade i SAD-a, Hrvatske bratske zajednice te Hrvatskog nacionalnog centra Niagara.

Delegacija se susrela s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom centru u Vancouveru, u kojem je održan svečani ručak uz prigodni kulturni program folklornih skupina Hrvatski vitezovi Vancouver i Tamburaškog orkestra kardinal Stepinac TOKS Vancouver, a domaćin i organizator događaja u prepunom Hrvatskom centru bila je zajednica Ujedinjeni Kanadski Hrvati ogranak društva “Kralj Tomislav”.

SAVJET VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN RH

- Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet) osnovan je sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne Novine br. 124/11, 16/12) kao savjetodavno tijelo VRH

Predstavnici hrvatskoga iseljeništva iz Kanade:

u 1. sazivu (2013.-2017.) – Zvonimir Aničić, Ivan Tomislav Grbešić i Caroline Spivak.

u 2. sazivu (2017.-2021.) – Zvonimir Aničić, Ivan Tomislav Grbešić, i Jeanne Valetić.

- u 3. sazivu - Zvonimir Aničić, Krešimir Mustapić i Jeanne Valetić.

-

ORGANIZIRANOST HRVATA U KANADI

Hrvatska folklorna društva

U Kanadi se, od svih iseljeničkih zemalja, najsustavnije njeguje hrvatski folklor što je vidljivo i iz rezultata koje hrvatske skupine postižu na raznim natječajima etničkih folklornih skupina (TV show, humanitarne priredbe i sl.).

U Kanadi djeluje vrlo aktivan „Kanadsko-hrvatski folklorni savez“, koji je od samih začetaka njegovog djelovanja pa sve do danas, ostavio značajan trag u očuvanju hrvatske folklorne baštine među mladim hrvatskim naraštajima u Kanadi. Kanadsko-hrvatski folklorni savez podijeljen je na istočnu i zapadnu konferenciju, tj. savez. U Istočnom savezu ima 17 društava (obuhvaća Ontario i Quebec), a u Zapadnom savezu 7 društava. Svake godine u organizaciji Kanadsko-hrvatskog folklornog saveza Istok i Zapad održavaju folklorni festivali koji okuplja preko 2000 sudionika iz raznih dijelova Kanade i SAD-a. Kanadsko-hrvatski folklorni festival održava se svake godine, traje dva dana, a prisutni su i predstavnici lokalnog političkog života, gosti iz Hrvatske i drugih država. Ovo tradicionalno okupljanje folklornih društava započelo je 1975. godine.

Hrvatski nogometni klubovi

Ako se zna da su hrvatske župe bile prve u okupljanju velikog broja Hrvata, da su imale višestruku ulogu u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, slobodno se može reći da su hrvatski nogometni klubovi u ostvarivanju tih ciljeva bili na drugom mjestu upravo po svom broju članova i gledatelja, raznovrsnim aktivnostima u uspjesima u natjecanju.

Ime hrvatskog naroda i nogometnog kluba Croatia upisano je u analima kanadskog sporta kao značajan prilog razvoju nogometa u ovoj zemlji.

Hrvatski klubovi imaju svoja udruženja kao što su: Hrvatski nacionalni savez za SAD i Kanadu osnovan 1964. godine. Redovito se održavaju godišnji turniri hrvatskih klubova, a istovremeno se sa sve više uspjeha organiziraju i dječji turniri.

Od ostalih sportova, poznato je djelovanje Hrvatskog hokejaškog kluba Hamilton.

Hrvatsko-kanadska knjižnica otvorena je u prosincu 2000. godine u Mississaugi na inicijativu Ivice Puhala, no preselila je u novi prostor u Stoney Creeku. Fond knjiga i časopisa sakupljen je dobrom voljom donatora. U Upravnom odboru knjižnice su Hrvati prve i druge generacije koji s entuzijazmom provode razne programe s posebnim naglaskom na programima za djecu.

OBRAZOVANJE

S ciljem unapređenja i poticanja učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu, po prvi puta 2020. u Kanadu je upućen nastavnik/koordinator za hrvatsku nastavu od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja čija je zadaća davanje stručne potpore vezane uz unaprjeđenje hrvatske nastave te umrežavanje svih postojećih hrvatskih jezičnih programa u Kanadi.

U Kanadi je 17 škola hrvatskog jezika i kulture od čega su tri srednje škole u kojima se hrvatski jezik priznaje kao izborni školski predmet.

Učenje hrvatskog jezika u Kanadi nije bilo sustavno poticano od institucija bivšeg sustava. Najveću ulogu u njegovanju hrvatskog jezika kod najmlađeg uzrasta kanadskih Hrvata odigrale su hrvatske župe pri kojima su stalno djelovale hrvatske škole.

Danas je hrvatska nastava integrirana u sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u provincijama Ontario i Britanska Kolumbija (dopunska nastava), što znači da se učenje hrvatskog jezika u školama i hrvatskim župama koje imaju odobrenje nadležnih tijela računa kao ,,kredit" koji učenik koristi za upis u srednju školu ili fakultet. Nastava se održava u Torontu, Mississaugi i Oakvilleu, Ottawi te drugim mjestima (Hamilton, Georgetown, London- Ontario, Norval, Kitchener), zatim u Montrealu, Vancouveru i Edmontonu (u ova tri grada nisu ispunjeni svi uvjeti kako bi se za učenje hrvatskog jezika dobivao "kredit"). Nastava je na cjelokupnom kanadskom području organizirana za oko 1600 učenika, dok je u Torontu i široj okolici trenutno uključeno oko 880 učenika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH podupire nastavu didaktičkim materijalima i organiziranjem seminara za stručno usavršavanje učitelja u Kanadi ili u Hrvatskoj na tradicionalnom ljetnom seminaru za učitelje i učenike pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljenika.

Najznačajnija visokoškolska ustanova u Kanadi koja podučava hrvatski jezik, književnost, povijest i kulturu je Sveučilište u Waterloo-u. Na tom Sveučilištu u okviru Katedre za hrvatski jezik i kulturu može se studirati puni program hrvatskog jezika, čiji je predavač trenutno gđa. Vesna Leko.

Na University of Toronto, Odjelu za slavenske jezike i literaturu postoje tri kolegija na kojima se sluša hrvatska povijest (kolegij nosi naziv Gradovi Mediterana, ali naglasak je na hrvatskim gradovima), kultura i književnost. Ti se kolegiji održavaju na engleskom jeziku, a predaje ih predavač iz Hrvatske.

Hrvatska kultura se u Kanadi predaje i na Wirth Institute for Austrian and Central European Studies University of Alberta u Edmontonu, u kojem trenutno boravi jedan hrvatski doktorand. Memorandum o suradnji između Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Uprave Sveučilišta Alberta produžen je 2016. u Zagrebu na vrijeme od pet godina.

Na kanadskim sveučilištima predaje i određeni broj hrvatskih profesora.

U Torontu i Montrealu aktivno djeluje udruga bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu AMCA, koja povremeno organizira predavanja na razne teme na kojima sudjeluju kako domaći predavači tako i gosti iz SAD-a i Republike Hrvatske.

Projekt Radionice hrvatskog jezika u Kanadi

Veleposlanstvo RH u Ottawi i GK RH u Mississaugi u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH (u program su bili uključeni Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska matica iseljenika, Agencija za odgoj i obrazovanje) organiziralo je u razdoblju od 19. do 30. travnja 2017. radionice i seminare hrvatskog jezika za djecu koja pohađaju nastavu hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama te za učitelje na području Ontarija.

Ovo je prvi puta da su u Kanadu službeno upućeni predstavnici hrvatskih državnih institucija kako bi održali ovakve radionice i seminare. Radionicama i seminarima za djecu i učitelje hrvatskog jezika bile su obuhvaćene škole u Oakvilleu, Torontu, Georgetownu, Missisaugi i Ottawi, s oko 900 djece i oko 40 učitelja.