Joseph Addison: "Čitanje je za um ono što je tjelovježba za tijelo"

Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je 48. Interliber, najveći sajam knjiga u Hrvatskoj i jedan od najvećih u regiji. Posjeti ga više od 120 tisuća ljubitelja knjiga koji u šest dana i u nekoliko paviljona imaju prigodu pogledati i kupiti najnovije domaće i strane naslove, susresti se s autorima i nakladnicima na službenim predstavljanjima, pripremljene su panel-rasprave, tribine i potpisivanje knjiga.

Direktorica Velesajma Renata Suša istaknula je da je došlo zahtjevno doba za knjigu jer knjiga traži vrijeme, predanost i pažnju, a toga je sve manje. No, zabilježen je značajan porast čitanosti u odnosu na prošlu godinu i ona se vratila na razine od prije pet ili šest godina – s 37% od prošle godine do 44% u 2026. Značajan dio novih knjiga potpisuju već etablirani domaći pisci poput Kristijana Novaka, Hrvoja Šalkovića, Jasena Boke, Sanje Pilić, Sanje Polak, a sajam će se baviti s nekoliko zanimljivih tema – od toga kako danas učimo, kako biti svoj, treba čitati do kraja, te izazovi s umjetnom inteligencijom – naglasila je Suša. Zahvalila je pokroviteljima Gradu Zagrebu i Hrvatskoj radioteleviziji, te partneru Interlibera Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj.

Nazočne je pozdravila voditeljica Predstavništva Zrinka Ujević i istaknula kako nas umjetnost i kultura spajaju, u Europskoj uniji se govore 24 jezika, ove godine prvi put sudjeluju na Interliberu, pa se time dodatno ističe europska dimenzija tog književnog događanja. U sklopu partnerstva promoviraju Nagradu Europske unije za književnost (EUPL), koja od 2009. godine prepoznaje nove i perspektivne europske autore, te potiče prevođenje i međunarodnu promociju njihovih djela. Svakako treba istaknuti da se među finalistima za 2026. godinu nalazi i hrvatska književnica Lora Tomaš s romanom Papir tvoje kože. Predstavništvo će sa Zagrebačkim velesajmom organizirati i dva panela: "Izgubljeni u prijevodu ili pronađeni u Europi?“ i "Financiranje kulture: kako Europa pokreće književnost“ – zaključila je Ujević.

Knjiga pokazuje svoju važnost i u dugovječnosti i otpornosti Interlibera – rekao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević kojeg neizmjerno veseli otvaranje nove središnje Gradske knjižnce i Društveno-kulturnog centra čija se izgradnja planira dovršiti ove godine, otvorenje se očekuje 202., a riječ je o najvećoj kulturnoj kapitalnoj investiciji u aktualnom mandatu vrijednoj čak 95 milijuna eura, od čega će se oko polovice sufinancirati iz EU fondova, te zahvalio i Ministarstvu kulture i medija.

Svečano otvarajući zagrebački sajam knjiga, ministrica kulture i medija dr. Nina Obuljen Koržinek podržava Interliber, te je istaknula da veseli da je u ovim teškim gospodarskim vremenima sve veći broj izlagača i novih naslova. Podržava ih ministarstvo, misli se na potpore i vidi se vitalnost hrvatskog nakladništva i knjižarstva, a značajan novac se izdvaja i za nastupe hrvatskih izdavača na stranim sajmovima knjiga. Spomenula je uspješnost projekta Rođeni za čitanje, te se pohvalila s 40 novih i obnovljenih knjižnica u Hrvatskoj u tijeku njezina mandata. Ministrica je podsjetila da Interliber ove godine donosi i posebnu priliku mladima koji koriste Kulturnu iskaznicu - Koolturu, projekt Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske koji je zaživio među mladim kulturnim konzumentima. Naime, svi koji tijekom 2026. godine navršavaju 18 godina imaju pravo na 100 eura za kupnju knjiga i drugih kulturnih sadržaja, a dodijeljena sredstva mogu iskoristiti do svojeg 19. rođendana. Oni koji još nisu aktivirali svoju Kulturnu iskaznicu moći će to učiniti i tijekom Interlibera u Južnom ulazu Zagrebačkog velesajma, te novac iskoristiti za kupnju knjiga kod sajamskih izlagača uključenih u program.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a Slavko Kozina, rekao je za Glas Hrvatske da je važno sudjelovanje Hrvata izvan domovine na Interliberu, te primjerice istaknuo svečano predstavljanje izdanja Književnog kluba Bosanske Posavine i časopisa Berislavić. Svakako treba poticati one koji izdaju knjige izvan Hrvatske da ih predstave u Zagrebu ili na drugim važnim sajmovima u Splitu, Puli, Rijeci ili Osijeku jer je izračunao da na sve te naše sajmove godišnje dođe oko 200 tisuća zaljubljenika u knjige. Kaže da se povećao postotak onih koji posjećuju festivale i sajmove knjiga s 12% prošle godine na 16% 2026. Prema istraživanju koje je provela Karika – koja nedostaje, u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 44% građana naše zemlje. Kozina potvrđuje da je beletristika i dalje najčitanija, iako stagnira zadnjih pet godina. Najviše je čitaju žene i osobe s višim primanjima. Publicistika privlači otprilike trećinu populacije, osobito muškarce i starije od 56 godina. Stručne knjige čita svaki četvrti, priručnike svaki peti građanin, a za dječjim knjigama najčešće poseže dobna skupina od 36 do 45 godina.

Među mnogobrojnim posjetitelima 48. Interlibera bila je i istaknuta bibliografkinja, književnica i aktivna kulturna djelatnica vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković koju smo sreli na predstavljanju knjiga barda nacionalne književnosti Miroslava Krleže. Oduševljeno je pratila taj jedinstveni projekt Školske knjige koja skrbi za Hrvate u Vojvodini, pomaže im s knjigama i udžbenicima, a i prošle godine su na njihovu štandu predstavili knjige Balinta Vujkova, hrvatskog sakupljača i obrađivača hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine koji je građu prikupljao kod Hrvata u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Vojvodini, Austriji, Hrvatskoj, na Kosovu i kod karaševskih Hrvata u Rumunjskoj.

Inače, Interliber je prilika vlasnicima knjižara da na jednom mjestu mogu sklopiti poslove s izdavačima jer je sajam izvrsno mjesto za umrežavanje, stvaranje novih poslovnih prilika i suradnji, sudjelovanje pruža izravnu interakciju s partnerima i potencijalnim kupcima, pa se time otvaraju nove mogućnosti za distribuciju i promociju knjiga i učila. Interliber je prilika za izgradnju prepoznatljivosti i etabliranja novih izdavača i njihovih izdanja, pa se ulaže puno truda kako pridobiti kupce, kako kreativno organizirati promocije, tribine i radionice jer takvi događaji pomažu u stvaranju bolje povezanosti sa čitalačkom publikom i neki izdavači nastoje na svojim štandovima organizirati pamtljiva predstavljanja onoga što nude.

U utorak 11. studenog na Interliber stiže David Szalay, jedan od najvažnijih suvremenih britanskih pisaca i dobitnik Bookerove nagrade 2025. za roman Tijelo (Flesh). U organizaciji Zagrebačkog velesajma i izdavačke kuće Sandorf, autor hitova London and the South-East i Sve što muško jest predstavit će hrvatsko izdanje svojeg najnovijeg nagrađenog djela.

U cilju poticanja ljubavi prema knjizi kod najmlađih čitatelja, Zagrebački velesajam nastavlja uspješan projekt "Pričam ti priču - bajka u našim rukama". Organizator ističe da će kroz interaktivne radionice i pričaonice pokazati snagu bajke i neprocjenjivu važnost ranog čitanja djeci. Bajke služe ne samo kao prvi doticaj s knjigom već i kao ključni susret s temeljnim ljudskim vrijednostima, prva lekcija o prepoznavanju dobra i zla u svijetu koji ih okružuje.

I Webshopovi prate popuste na štandovima, sniženja su značajna i kreću se od 20 do 50 posto, tako da se za povoljniju cijenu može nabaviti domaća i inozemna beletristika, publicistika, udžbenici, stručna i poslovna literatura, slikovnice za najmlađe, te knjige za djecu i mlade, stripovi, umjetničke monografije i posebna izdanja na hrvatskome i stranim jezicima. Interliber je za ovu godinu istaknuo poruku: prava knjiga u pravo vrijeme je sve što nam treba da obogatimo svoj svijet, jer, kako kaže Joseph Addison: "Čitanje je za um ono što je tjelovježba za tijelo".

Ulaz na 48. Interliber je besplatan, kao i parkiranje oko Velesajma, pa se od 10. do 15. studenoga sajam knjiga pretvara u nacionalno središte za njihovo predstavljanje i promicanje čitanja.