U posjetu Hrvatima u Göteborgu

U Švedskoj danas živi između 50 i 60 tisuća Hrvata, od čega u Göteborgu i okolini između 6 i 7 tisuća. Okupljaju se u dva društva – Hrvatsko društvo Velebit i Hrvatsko sportsko-kulturno društvo Croatia – Katarina Zrinski. Ovih su dana ugostili ekipu Glasa Hrvatske.

Premda smo stigli u vrijeme kad je u Švedskoj prava jesen, atmosfera među Hrvatima u Göteborgu topla je i prava južnjačka, a ni vrijeme ovih dana ne pokazuje jesensku ćudljivost. Göteburg nas je dočekao okupan suncem, a kiša koja slijedi nije praćena hladnim vremenom zbog čega imamo prilike za susrete na otvorenom, ali i u hrvatskim klubovima.

- Hrvati su u Švedsku došli u tri vala – šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća, bježeći od tadašnjega jugoslavenskoga režima, početkom devedesetih u vrijeme Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini te u posljednje vrijeme otkad je Hrvatska postala članica EU te je omogućeno lakše zapošljavanje – kaže predsjednica Saveza hrvatskih društava Švedske Diana Vukušić pokazujući nam drugi po veličini švedski grad osnovan prije četiri stoljeća kao utvrda protiv Danske, koji se danas razvija munjevitom brzinom. I uistinu, Göteborg ostavlja dojam velikoga gradilišta, no sve je sjajno organizirano i život se odvija bez velikih gužvi. Prostire se na velikom području uz Sjeverno more i s predgrađima ima gotovo milijun stanovnika.

Hrvatske udruge u Švedkoj ujedinjuje Savez hrvatskih društava, formalno priznat i registriran 1978. godine. Trenutačno je u Savezu 20 udruga, a sve hrvatske udruge su članice krovne organizacije.

U posjetu Hrvatskoj katoličkoj misliji od župnika Mladena Vuka doznajemo da su katolici u Švedskoj manjinska vjerska zajednica koja čini tek nešto viš od 1% stanovnika, no odlično su organizirani. Geteborška misija pokriva tri gradske župe i područje 6 gradova u pojasu od 150 kilometara oko grada. – Prostor misije dijelimo s drugim katoličkim zajednicama u gradu – poljskom, portugalskom i drugima te s katolicima koji su nedavno pobjegli od rata na Bliskom istoku – govori velečasni Vuk. Ističe zajedništvo Hrvata-katolika u Göteborgu te pohvaljuje rad Župskoga vijeća koje uz organizaciju redovitih događanja tijekom crkvene godine brine o potrebitima. Posebno je ponosan na tečaj švedskoga jezika za novopridošle Hrvate koji su organizirali u prostorijama Misije i za koji vlada veliko zanimanje.

Hrvatsko društvo Velebit  osnovano je 1962., a formalno registrirano 1964. godine. Broji oko 1.200 aktivnih članova i ima aktivnosti u dvadesetak sekcija: folklor, nogomet, rukomet, kuglanje, balote, socijalni rad, sekcija žena... Njihov je klub svakodnevno mjesto okupljanja geteborških Hrvata koje zatječemo u poslijepodnevnom druženju.

Najmlađi posebno za nas izvode svoj plesno-pjevački program, a mlade folklorašice prikazuju nam koreografiju koju spremaju za predstojeću Smotru hrvatskih društava Švedske koja će se održati 27. listopada. Mlada nogometna ekipa za to vrijeme igra utakmicu s juniorima iz susjednoga grada, dok seniori uživaju u boćanju. Ženska klapa Nordica, kako ponosni ističu – najsjevernija klapa na svijetu – izvodi za nas nekoliko pjesama koje pripremaju za hrvatsko vjenčanje koje će se u subotu održati u Göteburgu. Svake godine u svibnju HD Velebit je domaćin velikoga turnira za dječje nogometne ekipe pod nazivom Velebit cup. Okuplja više od 50 ekipa švedskih klubova iz cijele regije, a broj sudionika raste svake godine. 

U prostorijama kluba Velebit zatječemo i članove Folklornoga ansambla Šokadija. Osnovani su 1979. godine i imaju 30 aktivnih članova. Snimili su dva vlastita CD-a i čest su gost švedske radiotelevizije. I oni, kao i većina drugih društava u Švedskoj nemaju problema s nedostatkom mladih zainteresiranih za rad. To je jedna od specifičnosti švedskih Hrvata: sve tri generacije odlično se slažu i zajedno sudjeluju u brojnim projektima. Šveđani, ali i drugi rado dolaze u hrvatska društva pa nije neobično što u hrvatskoj klapi pjeva i jedna rođena Šveđanka dok je jedan od najvećih dugogodišnjih prijatelja kluba Velebit bio Kinez koji je u švedsku emigrirao iz Vijetnama. 

Jedan od projekata koji ujedinjuje sve tri generacije švedskih Hrvata je "Švedska  pripovijeda". – Započeli smo ga pripovijedajući priče o doseljavanju Hrvata u Švedsku, tako da su ih kazivali pripadnici prve generacije trećoj - bake svojim unucima. Dobila sam ulogu pripovjedača i spremno je prihvatila. Kao jedan od rezultata projekta, pripremili smo predstavu "Baka je stigla jedne nedjelje i počela raditi u ponedjeljak" na švedskom jeziku koja je odlično prihvaćena u hrvatskoj zajednici, ali i od strane Šveđana – kaže Pepica Bejuk Tonjac koja je u Švedsku doselila prije trideset godina iz Visokog u Zagorju. Govoreći o životu u Švedskoj ističe brojna pozitivna iskustva, no ne dvoji - samo je jedan dom, a to je Hrvatska.

- Standard života u Švedskoj je visok, no život nije lak. Pripadnicima prve i druge generacije Hrvata trebale su godine pa i desetljeća da priskrbe sve što im omogućuje život u blagostanju. No, naša su srca i dalje u Hrvatskoj. Zato posebice poručujem mladima: ne odlazite iz Hrvatske jer vas ni u bogatim zemljama ne čeka "med i mlijeko". Odlazak u Švedsku značit će težak rad i odricanje. Sad kad imamo svoju slobodnu zemlju, svoje snove možete ostvariti i kod kuće. Pritom je, dakako, važno da se mladima osiguraju što bolji uvjeti kako bi ostali u domovini – zaključuje Ante Lijić, predsjednik HSKD Croatia - Katarina Zrinski.