Hrvat studirao na kineskom "Harvardu": Moje kolege bili su strojevi za učenje

Studiranje u Kini i Hrvatskoj teško je usporediti, kaže Maro, koji je diplomirao strojarstvo na prestižnom kineskom sveučilištu Tsinghua. Dok u Hrvatskoj više od polovice studenata, prema njegovu iskustvu, produžuje studij, na Tsinghui je takav slučaj rijedak. Skoro sve moje kolege bili su strojevi za učenje. Minimalni dnevni rad je 12+ sati, uključujući vikende, ispričao je Maro u HTV-ovoj emisiji Globalna Hrvatska. Na Tsinghui, ističe, završava tek jedan od 4000 kineskih maturanata.

Njegova majka Albertina Knežević dvadesetak je godina predavala hrvatski kao strani jezik u Indiji, Kini i Portugalu te je iz prve ruke upoznala studente koji hrvatski uče tisućama kilometara daleko od Hrvatske.

Tsinghua - kineski "Harvard"

Maro je odrastao i školovao se u Kini, a upravo je iskustvo života u toj zemlji utjecalo na njegovu odluku da studira na Tsinghui.

- To je kao njihov Harvard. Generalno, oni to smatraju jednim od najviših ciljeva što možeš postići u životu, rekao je Maro.

Nakon završetka MIOC-a u Zagrebu odlučio je pokušati upisati Tsinghuu. U tome je uspio i ondje završio strojarstvo.

Studiranje u Kini bez puno prostora za "studentski život"

Maro kaže da je njegov studij bio posebno zahtjevan. Ispiti se polažu jednom godišnje, a pad ispita znači čekanje do sljedeće godine i ponovno pohađanje predavanja, izradu zadaća i eksperimenata.

- U Kini je jedan ispit za jedan predmet jednom u godini. Padneš, čekaš sljedeću godinu, predavanje pohađaš ispočetka, sve zadaće, eksperimente, sve ponovo, opisao je.

U Hrvatskoj, kaže, studenti imaju znatno više prilika za polaganje ispita, dok je u Kini sustav puno stroži.

Zašto Kinezi uče hrvatski?

Albertina Knežević objašnjava da motivacija za učenje hrvatskog ovisi o zemlji. Dok u Portugalu studenti često dolaze zbog interesa za Hrvatsku, u Kini je jedan od glavnih motiva vrlo praktičan – diploma Pekinškog sveučilišta za strane studije otvara put prema državnom zaposlenju.

- Diploma tog sveučilišta, bez obzira na studijsku grupu, jamči dobar državni posao, istaknula je.

Zato se broj studenata koji upisuju hrvatski prilagođava potrebama institucija u kojima će se kasnije zaposliti. Knežević navodi da su njezini studenti već tijekom treće i četvrte godine pronalazili poslove u ministarstvima, medijima i diplomatskim predstavništvima.

Hrvatski jezik postaje i prozor u hrvatsku kulturu

Studenti na lektoratima ne uče samo jezik. Upoznaju se i s hrvatskom poviješću, književnošću, kulturom i politikom.

Knežević smatra da je upravo to prilika da se Hrvatskoj predstavi realna slika o zemlji.

- Lektorati su mjesto gdje mi sami imamo priliku reći, ispričati priču o sebi, poručila je.

Studenti se često iznenade onime što tijekom učenja saznaju o Hrvatskoj.

- Stvarno? Zar? Pa to nisam znala, jedna je od reakcija koje je, kaže, često čula nakon predavanja.

Kineskim studentima hrvatski nije lagan

Prvi problem pri učenju hrvatskog često nije gramatika, nego izgovor. Stranim studentima poteškoće stvaraju pojedini glasovi, dok su padeži, iako zahtjevni, nešto na što se studenti postupno naviknu.

Za dostizanje prirodnosti izvornog govornika potrebno je, prema Knežević, tri do četiri godine ozbiljnog rada, a posebno pomaže boravak u Hrvatskoj i učenje u izvornom govornom okruženju.

Svi žele doći u Hrvatsku

Kada je riječ o studentima koji uče hrvatski u inozemstvu, Knežević kaže da gotovo svi koji imaju priliku na kraju posjete Hrvatsku.

- Svi, apsolutno svi u generaciji koji imaju priliku dolaze. I to im je obično godina koja im mijenja život, zaključila je.

Savjet budućim studentima u Kini

Za Europljane koji razmišljaju o studiranju u Kini, Maro nema dvojbe što je prvi korak.

- Krenite učiti kineski, poručio je.

Poznavanje kineskog jezika, kaže, jedan je od najvećih izazova za Europljane koji žele studirati u toj zemlji.