Tramišak: Sve se više mladih ljudi i obitelji vraća u Slavoniju

U Osječko-baranjskoj županiji u posljednjih deset godina uloženo više od 2 milijarde eura, a učinci su vidljivi u rastu poduzetničke aktivnosti.

- Sve je više mladih ljudi i obitelji koji se vraćaju u Slavoniju nakon što su ranije otišli u inozemstvo u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima", kazala je Nataša Tramišak u Bruxellesu tijekom konferencije "Europski tjedan regija i gradova".

Hrvatska ima puno više projekata za sufinanciranje iz EU-a nego što ima raspoloživih sredstava, pa je upravo to trenutačno najveći izazov, rekla je osječko-baranjska županica Nataša Tramišak u Bruxellesu tijekom konferencije "Europski tjedan regija i gradova".

Tramišak, koja je od 2020. do 2023. bila hrvatska ministrica za europske fondove, predstavila je projekte Osječko-baranjske županije na konferenciji posvećenoj kohezijskoj politici, kojom Europska komisija nastoji smanjiti razlike između bogatih i siromašnih dijelova EU-a.

"Učili smo kako pisati i provoditi projekte"

- U Hrvatskoj u posljednje vrijeme imamo puno više projekata nego što ima dostupnih sredstava. Mislim da nam to predstavlja najveći izazov, kazala je Tramišak u razgovoru za Hinu i Radio Rijeku nakon svoje prezentacije o utjecaju sredstava EU-a na razvoj županije.

- Kada smo postali država članica EU-a, svi smo govorili da trebamo osmišljavati razvojne projekte i da nam trebaju kvalitetne ideje, izjavila je te podsjetila da je Hrvatskoj prije desetak godina nedostajala svaka vrsta infrastrukture.

- Učili smo kako pisati europski projekt, kako ga provoditi, koje su procedure te kako provoditi javnu nabavu. Sve je to bio proces učenja. Danas mislim da imamo jako puno projekata, znamo kako povlačiti sredstva iz fondova, a najveći je izazov koliko će sredstava uopće biti na raspolaganju, ustvrdila je Tramišak.

Hrvatska je, dodala je, povukla sto posto sredstava u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Slijedi joj novo programsko razdoblje s velikim izazovima, no smatra da se uspješno nosi sa situacijom te da je već ugovorila projekte vrijedne 90 posto od 8.7 milijardi eura iz fondova kohezijske politike, koliko joj je Europska komisija odobrila za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Završena provedba NPOO-a

Europska komisija, čiji povjerenik Raffaele Fitto za tjedan dana dolazi u Šibenik, uvjerena je da će Hrvatska i ovaj put iskoristiti sav novac.

Hrvatska se administracija sada bavi isključivo kohezijskom politikom, nakon što je 31. kolovoza završena provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), programa financiranja reformi i ulaganja sredstvima EU-a pokrenutog kao odgovor na gospodarske i društvene posljedice pandemije bolesti COVID-19.

Tramišak je iznijela i podatak da je u Osječko-baranjskoj županiji u posljednjih deset godina uloženo više od 2 milijarde eura, a učinci su vidljivi u rastu poduzetničke aktivnosti.

Ove je godine otvoreno 1.300 novih obrta, dok ih je ukupno aktivno više od 8.400. Tramišak važnim za razvoj Slavonije, Baranje i Srijema smatra i osnivanje Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji je omogućio izravnu komunikaciju županija s hrvatskom vladom te dogovaranje strateških projekata.

Sve veći broj povratnika, osobito mladih

-Sve je više mladih ljudi i obitelji koji se vraćaju u Slavoniju nakon što su ranije otišli u inozemstvo u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima, navela je Tramišak.

- Prošle je školske godine u županijske škole upisano 168 djece roditelja povratnika, a sličan se trend nastavlja i ove godine. Ohrabruje i to što se u ruralnim sredinama grade nove kuće i stvaraju nove vrijednosti, rekla je županica.

Za nastavak razvoja bit će nužno zadržati potporu Europske unije, a kao jedan od gospodarskih izazova istaknula je to što Osječko-baranjska županija proizvodi velike količine žita, ali nema dovoljno kapaciteta za njegovu preradu.

U toj se županiji godišnje proizvede oko 400.000 tona žita, odnosno 35 do 40 posto ukupne hrvatske proizvodnje, zbog čega je pokrenula program vrijedan 2 milijuna eura vlastitih sredstava za poticanje revitalizacije mlinova, proširenje njihovih kapaciteta i povećanje udjela domaće prerade.