Švicarski poduzetnici otvaraju vrata milijunskim ulaganjima u Hrvatsku

Hrvatska i Švicarska već godinama razvijaju gospodarske veze, no potencijal za njihovo daljnje širenje još je velik. Upravo je pitanje kako privući više švicarskih ulaganja u Hrvatsku bilo u središtu poslovnog susreta Hrvatsko-švicarskog gospodarskog kluba, održanog u Dielsdorfu kod Züricha.

Na događaju pod nazivom Business Connect 2026 okupili su se predstavnici 42 tvrtke i institucije, njih ukupno 69. Uz švicarske poduzetnike i predstavnike hrvatske poslovne zajednice, u raspravi su sudjelovali i predstavnici hrvatskog Ministarstva gospodarstva, diplomacije te poslovnih udruga hrvatske dijaspore.

Prema podacima iznesenima na skupu, trgovinska razmjena Hrvatske i Švicarske prošle je godine dosegnula 746 milijuna švicarskih franaka, što je rast od oko 8,5 posto u odnosu na godinu ranije. Švicarska izravna ulaganja u Hrvatsku dosegnula su približno 220 milijuna eura.

No, sudionici skupa upozorili su da potencijal suradnje nije samo u novom kapitalu. Jednako važni su znanje, iskustvo i poslovne veze Hrvata koji već desetljećima žive i rade u Švicarskoj.

Od iseljeništva do poslovnog mosta

Upravo je pitanje povratka znanja i iskustva iz dijaspore u Hrvatsku bilo jedna od važnijih tema prvog panela. Marcel Thoutberger iz Gospodarske komore Švicarska – Srednja Europa, Helmut Schaljo iz tvrtke Variosystems AG te Patrick Inauen iz Inauen-Schätti AG govorili su o iskustvima poslovanja u Hrvatskoj.

Njihove tvrtke djeluju u različitim sektorima, od elektronike do industrije žičara, ali zajedničko im je iskustvo poslovanja na hrvatskom tržištu. Jedna od poruka rasprave bila je da se Hrvatska ne može natjecati samo nižim troškovima. Za švicarske ulagače važni su predvidljivost, organizacija, kvaliteta radne snage i poslovno okruženje.

Posebno je istaknuta mogućnost povezivanja hrvatskih stručnjaka u inozemstvu s kompanijama u Hrvatskoj. Ljudi koji su iskustvo stekli na razvijenim zapadnim tržištima mogu, kako je ocijenjeno, biti važna poveznica između dvaju poslovnih sustava.

Takav pristup mijenja i tradicionalnu sliku dijaspore. Hrvati koji žive u Švicarskoj ne moraju nužno biti samo potencijalni povratnici. Oni mogu biti investitori, partneri, mentori i poveznica između hrvatskih i švicarskih kompanija.

Ministarstvo: Ulagači trebaju znati kome se obratiti

Drugi panel bio je posvećen konkretnijem pitanju – kako potencijalnu investiciju pretvoriti u stvarni projekt. Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva, predstavio je mogućnosti koje država nudi ulagačima.

Među njima su poticaji za ulaganja, greenfield lokacije u poslovnim zonama te podrška tijekom različitih faza investicijskog projekta.

Jedna od važnih poruka bila je i potreba da potencijalni investitor što ranije stupi u kontakt s nadležnim institucijama.

Za švicarske poduzetnike upravo je razumijevanje hrvatskog administrativnog i institucionalnog sustava jedan od ključnih elemenata pri odluci o ulaganju.

Istodobno, rasprava je pokazala da između institucija, poslovnih organizacija i privatnih posrednika postoje različiti pogledi na to tko bi trebao biti prvi kontakt za stranog ulagača.

Prema podacima iznesenima na skupu, trgovinska razmjena Hrvatske i Švicarske prošle je godine dosegnula 746 milijuna švicarskih franaka, što je rast od oko 8,5 posto u odnosu na godinu ranije. Švicarska izravna ulaganja u Hrvatsku dosegnula su približno 220 milijuna eura.

No, sudionici skupa upozorili su da potencijal suradnje nije samo u novom kapitalu. Jednako važni su znanje, iskustvo i poslovne veze Hrvata koji već desetljećima žive i rade u Švicarskoj.

Hrvatska više nije samo turistička destinacija

Za hrvatsku poslovnu zajednicu u Švicarskoj važna je i promjena percepcije Hrvatske.

Hrvatska je švicarskoj javnosti desetljećima poznata prije svega kao turistička destinacija. No gospodarska suradnja posljednjih godina sve više otvara i druga područja – industriju, tehnologiju, proizvodnju, energetiku i različite usluge.

Upravo zato ovakvi susreti imaju funkciju koja nadilazi klasično poslovno umrežavanje. Na jednom mjestu susreću se potencijalni investitori, hrvatske institucije, diplomacija i predstavnici poslovnih mreža dijaspore.

Uz predstavnike Ministarstva gospodarstva, na skupu su sudjelovali i predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu te Generalnog konzulata u Zürichu.

Hrvatsko-švicarski gospodarski klub pritom želi dodatno povezati poslovne zajednice dviju zemalja. Predsjednik kluba Toni Propadalo istaknuo je da Hrvatsku treba promatrati i kao tržište, a ne samo kao turističku destinaciju.

Dijaspora kao dio investicijske infrastrukture

U tom kontekstu posebno mjesto zauzimaju organizacije hrvatske dijaspore.

Tonči Petrić predstavio je inicijativu Meeting G2, koja povezuje Hrvate u Hrvatskoj i iseljeništvu, dok je Igor Matić govorio u ime ACAP-a, udruge hrvatsko-američkih stručnjaka.

Poruka je jasna - poslovne mreže hrvatskih iseljenika mogu imati važnu ulogu u pronalaženju partnera, prijenosu znanja i otvaranju vrata hrvatskim tvrtkama prema stranim tržištima.

Nakon panela sudionici su mogli nastaviti razgovore na Mini Expu, gdje su se predstavili Ministarstvo gospodarstva, konzultantska kuća Daluma iz Zagreba, Helvetia osiguranje i Mirakul Weine iz Züricha.

Time je poslovni susret dobio i praktičnu dimenziju – od informacija o poticajima i investicijskim lokacijama do savjetovanja o poslovanju, osiguranju i povezivanju s hrvatskim proizvodima.