Svakodnevni život Katoličke crkve u Vojvodini

Katolička crkva u Vojvodini u Republici Srbiji suočena je s mnogim poteškoćama i izazovima s kojima se suočavaju katolici Hrvati u toj pokrajini Republike Srbije. O njima je u emisiji Hrvatskog katoličkog radija govorio mons. Slavko Večerin, biskup subotički.

Govoreći o životu Crkve u Vojvodini mons. Večerin rekao je da misli da će se crkva u Vojvodini teško pomladiti.

- Činjenica je da se veliki broj katolika Hrvata iseljava i osjećam strah da postajemo staračka biskupija, a to znači da staračka domaćinstva ostaju na području subotičke biskupije, a mladi se sve više iseljavaju. Ne gledam baš pozitivno na to, iako se, dakako, uzdajem u Božju pomoć jer nas On nikada ne ostavlja. Nadam se da ćemo ostati na našem području, ali bit će teško bez Božje pomoći. Statistički podaci o zadnjem popisu Republike Srbije u općinama koje pripadaju subotičkoj biskupiji katolicima ubrojeno 260 tisuća stanovnika i od tih vjernika na teritoriju subotičke biskupije dvije trećine predstavljaju vjernici Mađari, a jedna trećina su vjernici Hrvati. Isti odnos je i u kleru među svećenicima. Studij Teologije koji pohađaju naši kandidati za svećeništvo odvijaju se u matičnim domovinama. Sada imam jednog Hrvata u prvoj godini studija koji započeti svoj studij na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Imam u Đakovu i dva kandidata koje ću ove jeseni zarediti za đakone – kazao je mons. Večerin.

Najveća rana u Vojvodini jest nejednakost u pravima koje uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj u usporedbi s nacionalnim manjinama u Srbiji.

-Kada sam zaređen za biskupa izjavio sam da se zalažem za veću ulogu Hrvata vjernika u određenim institucijama. Volio bih da bude reciprotet poput zastupljenosti Srba u hrvatskim državnim institucijama, da se to dogodi i u Srbiji. Možda postoje za to zakonske osnove, priznajem da nisam proučio, ali provedba tih zakona ide teško i to predstavlja poteškoću. Mislim da u tim razgovorima političkog vrha jedne i druge države i da naša matična domovina stane iza jednog dijela svog naroda koji je nastaljen u Republici Srbiji. Volio bih da Zagreb prati jednim okom što se događa u Vojvodini - istaknuo je mons. Večerin.

O svojem položaju kao katoličkom biskupu u društvenom i kulturnom životu spomenuo je da osjeća otvorenost. “Nisam osjećao prepreku i zatvorenost, već otvorenost, samo je pitanje gdje smjestiti jednog katoličkog biskupa u kulturnim i društvenim događanjima. Kulturna društva su otvorena da budem nazočan u nekim događanjima i manifestacijama, a kao biskup osjećam da budem prisutan ne samo na područjima vjere već i na području kulture koje se tiče jednog i drugog naroda. Dakle, događaji koji ulaze u sastav vjernika subotičke biskupije, Hrvata i Mađara. Na teritoriju subotičke biskupije imamo dosta udruga koje njeguju tradiciju hrvatskoga naroda. Govorimo ikavicu, ali sa velikim primjesom ekavice. Sigurno da bi trebalo njegovati hrvatski jezik, ali to je teško jer smo tek sada uspjeli otvoriti hrvatske razrede u osnovnim i srednjim školama i kada se učenici upisuju uvijek se postavlja pitanje o pritisku, možda ne javnog, ali skrivenog pritiska. Postoji zakonska osnova o hrvatskom jeziku, ali više je upitna provedba tog zakona - spomenuo je biskup subotički.

U strategiji obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji spominje se nešto više od 4 % ukupnog broja učenika hrvatske pripadnosti u Vojvodini da prati nastavu na materinskom jeziku.

- Nakon raspada s bivšom državom i  nesretnog Domovinskog rata te prekida veza s tom državom, mi nismo imali strukture vlasti, obrazovanja i kulture. Bili smo na početku i počeli smo od minus 1.Vjerujem da će taj postotak u dogledno vrijeme biti veći - kazao je mons.

O odnosu sa Hrvatskom biskupskom konferencijom progovorio je u nastavku istaknuvši svoju otvorenost i brigu za Hrvate katolike na području subotičke biskupije i dalje ostane otvorena.

- Zbog toga sam i danas u tom smjeru razgovarao sa Uzoritim gospodinom kardinalom koji je obećao potpunu podršku da ću kao biskup subotičke Crkve biti pozivan i dati svoj glas u prilog tome da subotički biskup i dalje sudjeluje na sjednicama HBK ukoliko se to ne krši sa statuom HBK-a - rekao je mons. Večerin.

Patrijarh Porfirije preuzeo je upravu Srpskom pravoslavnom crkvom.

- Imao sam ove godine priliku susresti se s njim kao član delegacije katoličkih biskupa u Republici Srbiji. Bio je to jedan ugodan razgovor i osjećao sam otvorenost i povratu imovine gdje smo našli zajedničke dodirne točke da bismo zajednički nastupiti. Povrat imovine ide usporeno, ali ide naprijed. Kojih puta ima i nepripremljenosti i s naše strane. Taj je problem uvijek prisutan – zaključio je.