Što je novo za Hrvate u Južnoj Americi?

Četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je 3. i 4. srpnja 2025. na Plitvičkim jezerima.

Kao i na svim prethodnim susretima, teme razgovora uključivale su Hrvate iz Bosne i Hercegovine, pripadnike hrvatske manjine u europskim zemljama te hrvatsko iseljeništvo. Odluke koje se odnose na Hrvate u Južnoj Americi treba promatrati unutar ove treće kategorije. Upravo zato Savjet na jednom mjestu koordinira napore kako bi odgovorio na potrebe Hrvata koji žive u Mostaru ili Münchenu, ali i onih u Montevideu ili Mendozi.

Na posljednjoj sjednici ovog saziva sudjelovalo je šest članova iz Južne Amerike: Elena Liliana Nadinić i Cristian Nicolas Sprljan Alvarez (Argentina), Marco Antonio Buzolic Buzolic i Matko Stephen Koljatic Arcos (Čile), Dubravka Sidonia Šuto (Brazil) te Gustavo Victor Glavinich Giosa za ostale zemlje regije – Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu. Njihov broj temelji se na procjenama broja Hrvata iz 2012., a koji su sad ažurirani novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH.

Ključne potrebe i konkretni rezultati

Specifične potrebe Hrvata u Južnoj Americi proizlaze iz udaljenosti i smjene generacija: one se ponajprije tiču učenja jezika, stjecanja državljanstva, a potom i mogućnosti studija ili rada u Hrvatskoj. Jedan od najočitijih rezultata višegodišnjeg rada jest povećanje broja novih državljana, zahvaljujući izmjenama Zakona o državljanstvu iz 2020. godine.

Veleposlanstva RH u Buenos Airesu i Santiagu već godinama spadaju među najaktivnija. Koordinacija Savjeta i državnih tijela – ponajprije Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i novoosnovanog Ministarstva demografije i useljeništva – rezultirala je porastom broja strateških projekata. Na kontinentalnoj razini posebno se ističu dva projekta: Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike i mreža latinoameričkih žena CroActivas. Također, sve je više projekata i kulturno-umjetničkih programa na regionalnim, provincijskim i mjesnim razinama.

Poboljšanja su ostvarena i u organizaciji programa, primjerice pomicanjem termina objave rezultata natječaja, kako bi se stipendistima omogućilo lakše planiranje puta. Program "Domovina" zabilježio je znatan porast polaznika iz Latinske Amerike.

Nova diplomatska predstavništva

Zbog rasta interesa i broja zahtjeva, najavljeno je otvaranje novih diplomatskih predstavništava. U peruanskoj prijestolnici Limi će se otvoriti novo Veleposlanstvo, a u Brazilu Generalni konzulat u São Paulu. Predstavnica iz Brazila Dubravka Sidonia Šuto istaknula je: „S velikom radošću i nadom smo dočekali tu vijest. Godinama smo to tražili. To nam je jako važno – u São Paulo se nalazi većina hrvatske zajednice, a također je kulturni gospodarski i industrijski centar cijelog Brazila.”

Argentina je, zahvaljujući dobrovoljnom digitalnom popisu, ostvarila snažan iskorak u prepoznavanju potencijala zajednice. Elena Nadinić napominje: „Popis je pokazao da ima puno Hrvata koje uopće nismo poznavali ili za koje nismo znali da su Hrvati jer nemaju hrvatsko prezime – naša je projekcija da u Argentini živi oko 500 tisuća potomaka Hrvata.“

Veleposlanstvo RH u Buenos Airesu uskoro se seli u novu zgradu koju je nakon sukcesije preuzela u posjed u od Republike Srbije u listopadu 2022. godine. Zgrada ima dodatnu važnost i u kulturnoj povijesti hrvatskog iseljeništva. Nju ju prije stotinjak godina darovao Nikola Mihanović, brodovlasnik i utemeljitelj argentinske trgovačke mornarice tadašnjoj Kraljevini SHS. Uz to, najavljena su i nova počasna konzularna predstavništva. Nakon prošlogodišnjeg otvaranja počasnog konzulata u Asunciónu u Paragvaju na redu je novi počasni konzulat u Ushuaiji.

Promjene u Savjetu: više članova, Savjet mladih i Tjedan iseljeništva

Novim zakonom povećava se broj predstavnika iz Južne Amerike s 6 na 7. Regija koju je dosad zastupao Gustavo Victor Glavinich Giosa novi Zakon dijeli na dvije: Peru, Bolivija i Ekvador te Paragvaj, Urugvaj i Venezuela.

Osim toga, osniva se i Savjet mladih Hrvata izvan RH, po uzoru na postojeći model, s ciljem uključivanja angažiranih mladih lidera.

Najavljuje se i uvođenje „Tjedna hrvatskog iseljeništva“ koji će povezivati zajednice diljem svijeta kroz simultane aktivnosti i isticanje doprinosa Hrvata izvan domovine.

Otvorena pitanja: još profesora jezika, glasovanje i rad u Hrvatskoj

Potražnja za učenjem jezika i dalje nadilazi dostupne kapacitete. Više od 80 % polaznika Croaticuma dolazi iz Južne Amerike. Uz postojeća četiri lektorata, otvaranje lektorata u São Paulu donosi veliki iskorak. Planira se i razvoj aplikacije za učenje hrvatskog jezika (razina B1) sa sučeljem na španjolskom jeziku.

Premda su predstavnici zajednice tražili mogućnost dopisnog glasanja, zbog sigurnosnih razloga to zasad nije izvedivo. Osim u malom broj glasačkih mjesta (Brasilija, Buenos Aires, Santiago), uzrok niske izlaznosti često leži i u nedovoljnom poznavanju jezika. Tako u gradovima gdje i postoje konzularna predstavništva nisu mogli biti formirani birački odbori koji bi preveli prethodne radnje za pripremu i organizaciju izbora.

Za kraj, ostaje otvoreno pitanje regrutacijskog centra za radnike iz Južne Amerike koji bi mogao biti smješten u Buenos Airesu ili Santiagu. Iako već sad postoji interes hrvatskih poduzeća, zasad su poduzeća i radnici uglavnom išli samostalno. Dubravka Šuto zaključuje: „Za sad iz Hrvatske dolaze ponude za rad u kojem se traži specijalizacija, a većina njih koji bi došli u Hrvatsku imaju neku specijalizaciju.“ Vjeruje se da bi takav centar mogao biti ključan za zainteresirane za rad u Hrvatskoj i hrvatskim poduzećima za pronalaženje radnika iz Južne Amerike.