"Sa sobom nosimo svoj dom": Hrvati u Švicarskoj 25 godina čuvaju ono najvažnije

Švicarska nudi znatno veće plaće i gotovo dvostruko veću kupovnu moć nego Hrvatska, ali život u Zürichu ima svoju cijenu. Kava može stajati i šest franaka, ručak od 35 do 55, najam dvosobnog stana i do 2500 eura, a za šišanje i feniranje treba izdvojiti i više od 100 eura. Kako izgleda svakodnevni život u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, ali i kako ondje žive Hrvati i čuvaju svoj identitet, provjerila je ekipa Glasa Hrvatske u Zürichu, gdje je Hrvatski kulturni klub u Švicarskoj proslavio 25 godina djelovanja.

Zürich – grad u kojem vrijeme i novac brzo prolaze

Urban, užurban, poslovan, ali istodobno opušten – Zürich svoj ritam možda najbolje pokazuje na glasovitoj Bahnhofstrasse.

U blizini Paradeplatza, financijskog središta grada, smjestila se i kultna slastičarnica, nezaobilazno mjesto za kušanje svjetski poznatih šarenih makarona. Ako sami birate okuse, cijena se kreće oko 12 do 14 franaka za 100 grama.

Iz lijepe ciriške razglednice u stvarnost će vas, međutim, vrlo brzo vratiti cijena omiljenog napitka mnogih Hrvata – kave.

U Zürichu ona može stajati i do šest franaka, dok ručak za jednu osobu u skromnijem restoranu stoji između 35 i 55 franaka.

Hrana u trgovinama stanovnicima je, s obzirom na tamošnje plaće, prihvatljivija. Ono što ozbiljno opterećuje kućni budžet jesu usluge.

Plaća 6700 franaka, ali i šišanje veće od 100 eura

Prosječna bruto plaća u Švicarskoj iznosi oko 6700 franaka mjesečno, dok je u Hrvatskoj oko 2164 eura. Velika je razlika i kod studentskih poslova. Rad u kafiću ili trgovini u Švicarskoj može donijeti između 25 i 30 franaka po satu, dok je u Hrvatskoj riječ o približno osam eura.

No usporedba cijena pokazuje i drugu stranu života u Švicarskoj.

Obrok u jeftinijem restoranu koji u Hrvatskoj stoji oko 12 eura, u Švicarskoj je oko 26,50 eura. Za kavu je umjesto približno 2,20 eura potrebno izdvojiti oko 5,40 eura, kilogram pilećeg filea može dosegnuti 27 eura, a mjesečna karta za javni prijevoz oko 90 eura.

Posebno su skupe usluge. Pranje, šišanje i feniranje stoje od 85 do 140 eura, klasično muško šišanje od 65 do 80, dok sat rada vodoinstalatera ili električara može dosegnuti čak 190 eura.

Tu su i obvezni izdaci poput zdravstvenog osiguranja, koje se plaća stotinama franaka mjesečno po osobi, te visoki troškovi vrtića, automehaničara i drugih usluga.

Za život poput onoga u Zagrebu treba više od 10 tisuća eura

Iako je Švicarska znatno skuplja, tamošnja kupovna moć mnogo je veća. Prosječan radnik, unatoč visokim cijenama, može raspolagati većim iznosom nakon podmirenja troškova.

Okvirna računica dobro pokazuje razliku: za životni standard koji u Zagrebu omogućuje mjesečni budžet od oko 3900 eura, u Zürichu bi, uz najam stana, trebalo približno 10.200 eura.

I upravo pitanje cijene života često se nameće ljudima koji razmišljaju o preseljenju.

Na doktorat u Švicarsku prije tri godine stigao je i Božo Vukojević. Kao jednu od prednosti zemlje ističe sustav koji cijeni znanje, rad i vrhunski kadar, ali govori i o razlikama u društvenom životu te visokim životnim troškovima.

Od Ružičke i Preloga do 80 tisuća Hrvata

Zürich nije samo jedno od najvećih financijskih središta Europe. Grad je ostavio dubok trag i u znanosti, umjetnosti i kulturi. Upravo su ovdje 1916. umjetnici izbjeglice, prkoseći ratnom ludilu, stvorili dadaizam.

S gradom su snažno povezana i velika hrvatska imena, među njima nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. No oni nisu jedini Hrvati koji su u Zürich utkali svoj rad i znanje.

Danas u Švicarskoj živi oko 80 tisuća Hrvata, a kanton Zürich njihovo je najveće i jedno od najvažnijih središta.

Dok su prvi valovi hrvatskih doseljenika radili ponajprije u industriji, današnje generacije prisutne su u gotovo svim područjima modernog švicarskog društva – od bankarstva, IT sektora i znanosti do ugostiteljstva i poduzetništva.

Prihvatili su preciznost švicarskog načina života, ali pritom nastoje sačuvati hrvatski jezik, kulturu i tradiciju.

"Nismo došli samo raditi, sa sobom nosimo svoj dom"

Upravo je očuvanje tog identiteta već četvrt stoljeća jedna od glavnih zadaća Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj. Predsjednica Kluba Antonela Grill Zečević podsjetila je na poznatu misao švicarskog književnika Maxa Frischa – tražili su radnu snagu, a stigli su ljudi.

- Nismo došli samo raditi ovdje, došli smo ovdje i živjeti i sa sobom nosimo svoj dom, svoju kuću, istaknula je.

Hrvatski kulturni klub zato već 25 godina njeguje hrvatski identitet, kulturu i stvaralaštvo te istodobno gradi mostove sa švicarskim društvom.

Jedna od težih odluka posljednjih godina bilo je gašenje tiskanog magazina Libra. No Klub, naglašava njegova predsjednica, nije odustao od ideje – samo od papira. Aktivnosti su preseljene na internetski portal, koji želi postati prostor i za druge hrvatske udruge, njihove događaje i uspjehe.

Ona je Hrvatica rođena u Švicarskoj

Koliko je pitanje identiteta važno novim generacijama pokazuje i iskustvo Sanje Guć Babić, majke osmogodišnje djevojčice.

- Uvijek joj kažem da je ona Hrvatica koja je rođena u Švicarskoj. Kod kuće pričamo hrvatski, tako da perfektno govori hrvatski. Ide u švicarsku školu i perfektno govori njemački. Jako volimo Švicarsku, ali mi smo Hrvati, kaže.

Upravo je prenošenje jezika i osjećaja pripadnosti na nove generacije jedan od najvećih izazova hrvatske zajednice.

Kako privući mlade?

Voditeljica KUD-a "Silvije Strahimir Kranjčević" u Zürichu Ivana Ćurić priznaje da nije jednostavno zainteresirati mlade za folklor i okupljanja.

Do njih pokušavaju doći preko društvenih mreža, prijatelja i osobnih kontakata, neprestano tražeći nove načine kako tradiciju približiti generacijama odraslima u Švicarskoj.

Slično razmišlja i prof. dr. sc. Bojan Resan, profesor laserske tehnologije i fizike, koji smatra da treba isprobavati nove formate i pratiti na što mlađi naraštaji najbolje reagiraju.

Jedan od načina je i glazba.

Filip Novosel i Tihomir Hojsak hrvatsku tradicijsku glazbu predstavljaju na suvremen način, stvarajući autorske skladbe inspirirane hrvatskom glazbenom baštinom.

Švicarska kao dom, Hrvatska kao identitet

Nakon 25 godina cilj Hrvatskog kulturnog kluba ostaje isti – stvarati hrvatski kulturni prostor u Švicarskoj, povezivati ljude i omogućiti novim generacijama da taj prostor nastave graditi na svoj način.

Jer život u Švicarskoj nije samo priča o većim plaćama, skupim stanovima, kavi od šest franaka i preciznosti švicarskog sata. Za desetke tisuća Hrvata to je priča o životu između dvije zemlje – o uspješnoj integraciji u švicarsko društvo i nastojanju da hrvatski jezik, kultura i identitet ostanu dio svakodnevice i generacija koje dolaze.