Glas Hrvatske

08:00 / 23.09.2022.

Autor: Tomislav Šikić

Poema Mire Gavrana prevedena na španjolski

Obrana Jezuzalema na španjolskom

Obrana Jezuzalema na španjolskom

Foto: Krivodol Press / detalj ustupljene fotografije

Poema Mire Gavrana "Obrana Jeruzalema“ ovih dana objavljena je u izdanju izdavačke kuće KRIVODOL PRESS iz Buenos Airesa u Argentini. U trostrukoj ulozi prevoditeljice, nakladnice i urednice našla se akademikinja Carmen Verlichak Vrljičak. Ugledna i popularna spisateljica hrvatskih korijena školovana u Madridu, u Buenos Airesu je pokrenula izdavačku kuću kojoj je cilj i predstavljanje hrvatskih autora na španjolskom govornom području. Pogovor poemi koji prenosimo, napisao je pater Niko Bilić. Gavranova poema proljetos je objavljena kao knjiga u Zagrebu.

 

Jeruzalem neumrli – Jerusalem inmortal


Uz španjolski prijevod poeme Mire Gavrana „Obrana Jeruzalema“ iz pera Carmen Vrljičak Verlichak


Moćna obrambena zidina, vitez konjanik i uzdignuti križ Isusov u kraljevskoj ruci vrata su koja s naslovnice vode u najnovije izdanje kuće Krivodolpress pod naslovom „La defensa de Jerusalem“. U ovoj knjizi Hrvatica, proslavljena argentinska akademkinja Carmen Vrljičak u španjolske je stihove pretočila najnoviji spjev Mire Gavrana: „Obrana Jeruzalema“ (Stilus knjiga 2022.).


Miro Gavran nam je poznat. Svojim romanima, dramama i komedijama, djelima za djecu i mlade, i libretima, prisutan je u kulturi diljem zemaljske kugle jer je prevođen na više od 40 jezika. Najomiljeniji i najpoznatiji možda je po kazališnim komadima koji duhovito i komično, ljekovito i spretno duboko ulazi u naše ključne međuljudske odnose. U časnu biblijsku predaju uključio se oživljavajući u svojim romanima Ivana Krstitelja, Poncija Pilata i posebice Juditu. S Juditom je naime iznova usidrio hrvatsku književnost na njezinu izvoru kod Marula, te u naše suvremeno, razbacano doba, ponovno uzdigao lik spasiteljice cijeloga naroda, koja je u isti čas sva junačka, oboružana nebeskom snagom, ali i sva ljudska te je tako jedan od starozavjetnih vjesnica Kristova dolaska.


Carmen Vrljičak najnoviji Gavranov biblijski pothvat – pravi proročki krik – hitro, marljivo i majstorski donosi čitateljstvu španjolskoga jezika i tako omogućava nebrojenim Hrvatima u iseljeništvu izravan dodir s najsvježijim cvijetom domovinske kulture.


Kako uspijeva obrana Jeruzalema?


Torquato Tasso svojim je opsežnim, složenim epom „Oslobođeni Jeruzalem“ (1581.) obilježio put vječnoga biblijskoga grada u europskoj kulturi. Ne samo stihovi u Tassovih 20 pjevanja, nego i druga umjetnička djela, njima nadahnuta, u brojnim zemljama pokazuju kako je Jeruzalem uhvatio korijena i donio plodove. Koliko je pak tema delikatna svjedoči pjesnikova osobna borba s djelom koje će napokon u dodatnom, prerađenom izdanju postati „Osvojeni Jeruzalem“ (1593.)


U kršćanskoj Bibliji već onaj prvi, izvorni i osnovni dio, židovska Tora – „Zakon“, ili točnije „Pouka“, s posebnom pažnjom gleda na Jeruzalem. Premda je tekst zasigurno upravo ondje, u Jeruzalemu, zapisan, samo se ime grada u tom dijelu Biblije ne spominje nego se u Božjem govoru ističe kao ono „mjesto koje on sam, Bog, izabire da ondje nastani svoje ime“. Izričaj je to koji očito smjera na jeruzalemski hram i na živu vjeru u realnu Božju prisutnost usred njegova naroda. Proroci će, napose Jeremija, s uzavrelim srcem, uz plač i jauk, motriti propast koja Jeruzalemu dolazi pod Babilonom. Hram će biti opljačkan i razoren, grad spaljen, zidine porušene, narod prognan. Sveopća povijesna katastrofa tolika je da zacijelo služi kao vlastita, proživljena osnovica koja se skriva iza biblijske slike o općem potopu, a u Novom zavjetu odgovara muci i križu Kristovu, potpunom slomu.


Biblija dakako poznaje utješnu obnovu Jeruzalema, vezanu najviše, praktično i konkretno, uz Nehemiju. Nov početak već ondje, u Starom zavjetu, dolazi do vrhunca punog nade kada Zaharija pred kraj Dvanaestorice malih proroka Jeruzalem smješta u završni, apokaliptički dan i konačnu uspostavu Božjega kraljevstva. Nakon dubinskoga zahtjevnoga pročišćenja koje dolazi kako na Božji narod tako i na pogane, sveti ostatak iz svih naroda u taj dan, Blagdan sjenica, dolazi u Jeruzalem priznati Božju vlast, pokloniti se Bogu kralju (Zah 14,16).


Takvo proročko viđenje stoji u pozadini čuvena Kristova sućutnoga plača na Jeruzalemom (Lk 19,41) kao i one slike koja u Otkrivenju dolazi kao zaključak cijele Biblije. Jeruzalem je sada nebeski grad koji se, međutim, spušta na zemlju (Otk 21,2). Dodiruje tako osnovicu kršćanske vjere o vezi neba i zemlje, o utjelovljenju, i otvara spasonosnu, radosnu perspektivu.


Španjolski stihovi Obrane Jeruzalema


Carmen Vrljičak sa svojim španjolskim stihovima Gavranovoj poemi pristupa vrlo praktično jer u svojemu izdanju usporedno donosi i hrvatski izvornik. Tako čitatelj otpočetka može pratiti proročki govor pisca koji zahvaćajući u metodu primjerice proroka Jeremije i obnovitelja Nehemije progovara izravno, u prvome licu, s vlastitim ja: „moj glas“ (mi voz – više od 30 puta). Tako tekst nije tek neutralni opis, nego živo svjedočenje.


Vrljičak svojim prijevodom revno prati svih 10 pjevanja „Obrane“ (Canto primero… décimo), polazeći zajedno s autorom od prijekornoga govora zajednici („vi“ – u množini) na početku, da bi napokon došla do prijaznoga, bliskoga i toploga „ti“ upućenog na kraju „spašenoj duši“ (alma salvada; tu libertad; tu bondad).


Poema započinje sa strogim izazovom u proročkom kriku: „Ja vam više nikakav izbor ne ostavljam“ (Ya no les dejo elección nignuna), koji do vrhunca stiže u Petom pjevanju: „Ili si se poklonio Jeruzalemu, ili si se poklonio zlatnom teletu“ (o adoraste a Jerusalem, o adoraste al becerro de oro), utvrđuje se u Osmom pjevanju: „ili ćeš obraniti Jeruzalem ili ćeš pristati na život bez Jeruzalema“ da bi napokon na kraju stigao do blaženoga smirenja pred spašenom dušom: „sretan sam dok promatram tvoje mirne oči“ (contemplo tus ojos de paz).


Proročka propovijed


U Prvome pjevanju (Canto primero) sada i čitatelj španjolskoga govora može naći jedanaest puta ponovljenu strogu zabranu („ne dopuštam vam“ – no les permito) koju pjesnik donosi autoritetom onoga koji je „i meni i vama podario“ životni dah i savjest. U Osmome će pjevanju pjesnik izravno ponoviti da nije ni tvorac ni vlasnik svojih riječi („no soy el creador de mis palabras como tampoco soy su dueño).


Vrljičak stih po stih slijedi biblijski snažnu kritiku kojom se pjesnik u Četvrtom pjevanju sa šezdeset puta ponovljenim „dosta mi je“ (harto estoy) obrušio na besplodne i izopačene pothvate našega svijeta u obitelji, politici i kulturi. U Osmom će pjevanju prijevod jasno pokazati da se autor, nastavljajući na Četvrto, ponovno usmjerava na sebe i svoje stanje: „Ja nisam biće slučaja“ ­(no soy un ser nacido de la casualidad), a sve zato da se dobrohotno i poučno obrati svome sugovorniku: „ti“: „kako bi …ti čuo i shvatio“ (para que tú …eschuces y compredas).


Gdje je Jeruzalem?


Prevoditeljica prenosi u španjolski govor i izravnu definiciju kakav to Jeruzalem pjesnik gleda u Trećem pjevanju: ne tek gradske zidine, nego „Jeruzalem je krv sa žrtvenika, …ljubav, …riječ,…misao“ (Jeruzalem es la sangre en el altar del sacrificio,… el amor, … la palabra, … el pensamiento). Premda još uvijek u prijekornom tonu upravo Treće pjevanje donosi prijelaz jer prorok istoj zajednici, koju žestoko grdi, sada jasno proglašava: „Jeruzalem morate spasiti baš vi“ (A Jerusalem deben salvarla precisamente ustedes). Jednako se i Peto pjevanje na početku usredotočuje na Jeruzalem, ali ovdje se izgleda prvi put autor od govora javnosti i općoj zajednici u množini („vi“) okreće osobnom dijalogu koji upućuje svome čitatelju („ti“). Prijevod će dosljedno započeti i Šesto i Sedmo pjevanje postavljanjem ograda u dijaloškom drugom licu jednine, upozoravajući na ono što ne vrijedi: „Ne traži opravdanje…! Ne traži sažaljenje…!“ (No busques justificativo…! No busques compasión!). Djelić je biblijske mudrosne tradicije najprije upozoriti na ono što ne valja, da bi potom pouka i poziv bili jači (usp. Ps 1).


Prevoditeljica slijedi autorov stih i u Devetom pjevanju koje se ističe time što se sada proročkim glasom, nasljedujući primjerice čuveno 60. poglavlje Izaijino, obraća samom Jeruzalemu, „koji je naše prvo i najdraže svetište“ (santuario nuestro, el primero y el más querido). Pjesnik uočava njegovu tužnu sudbinu, kakvu je Krist zatekao u hramu kad su ga trgovci zaposjeli (usp. Mk 11,15): „Osuđen si na trgovce“ (condenada a los vendedores). Istodobno, svjestan je da Jeruzalem nosi od Boga darovanu snagu uskrsnuća: Božja riječ može oživjeti mrtvace.


Vrljičak nam donosi i završni uvid pun nade. Gavran naime uočava odlučujuću vrijednost koju ima žrtva Raspetoga pa može trostruku razočaranost s kojom biblijski Propovjednik započinje svoju mudrost („Ispraznost nad ispraznostima, sve je ispraznost“ Prop 1,1) pred sam kraj svoje poeme dokinuti i zanijekati, triput ponavljajući: „Ništa nije bilo uzaludno!“ (Nada fue en vano). I prijevod nas na kraju dovodi do Kristova ohrabrenja iz Evanđelja koje vrijedi i pred samim paklenim vratima (puertas del infierno).


Bogatstvo prijevoda

Prevoditeljica nas ne ostavlja bez osobnoga svjedočanstva pa se u kratkom predgovoru (Prólogo) iz kolovoza 2022. prisjeća kako je već u prvom susretu s Gavranovom poemom osjetila njezinu snagu i mudrost na vrlo osoban način, tako da su stihovi izravno njoj upućeni, ali i da iz nje govore, što odgovara izričitoj konstataciji pjesnika u sadržaju poeme: „moj glas postao je tvoj glas“ (mi voz se convirtió en tu voz). Bez odgode dala se na prevođenje, jer je odmah prepoznala kako je obrana Jeruzalema obrana nas samih. Nakon prijevoda donosi također kratak pogled na život i rad autora Mire Gavrana kao jedinstvenoga europskoga pisca.


Na kraju valja sa zadovoljstvom primijetiti vrsnost španjolskoga izričaja koji se po svojoj naravi vraća biblijskome izvorniku jer ime „Jeruzalem“, kao i imenicu „grad“, donosi u ženskom rodu kako odgovara hebrejskom jeziku.


Niko Bilić, SJ


Obrana Jezuzalema na španjolskom

Obrana Jezuzalema na španjolskom

Foto: Krivodol Press / detalj ustupljene fotografije

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!