Neizvjesna sudbina Studija hrvatskoga jezika

Hrvatski se jezik već 40 godina može studirati na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu, no impresivnu obljetnicu zasjenila je vijest da čelništvo sveučilišta namjerava zatvoriti taj studij.

Iako sveučilište o tome nije obavijestilo upisane studente, već su vijest doznali neslužbeno, pokrenuli su peticiju protiv zatvaranja studija, koja je u samo nekoliko dana dobila značajnu potporu hrvatske zajednice.

O razvoju situacije, naš kolega Damir Ljubičić razgovarao je s profesorom Lukom Budakom, utemeljiteljem i donedavnim ravnateljem Centra hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie.

Hrvatski jezik kao samostalni predmet uveden je na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu u veljači 1983. godine zahvaljujući neumornom lobiranju članova hrvatske zajednice, hrvatskih australskih organizacija i iznimnoj moći zapažanja australskih političara na državnoj i federalnoj razini.

Te godine ondašnji Fakultet modernih jezika na Seučilištu Macquarie uvodi u svoj nastavni program Studij hrvatskoga jezika.

Danas je to Centar koji ima bogatu knjižnicu koja služi studentima, učenicima srednjih škola, učiteljima hrvatskoga jezika i široj hrvatskoj zajednici, a u sklopu knjižnice je i arhiv Zaklade hrvatskih studija.

O dvadesetoj obljetnici studija prof. Luka Budak je zabilježio:

"Posebno je godila činjenica da se u ovim novim okolnostima hrvatski jezik oslobodio nasilničkoga i `bratskoga` zagrljaja srpskoga jezika!...

...Uvođenjem studija hrvatskoga jezika, Sveučilište Macquarie postalo je jedna od prvih visokoškolskih ustanova u svijetu koja je svojim studentima ponudila ovakav kroatistički program. Ovdje su hrvatski jezik i kultura našli svekoliku akademsku i kulturološku slobodu."

Hoće li u toj slobodi uživati i dalje na Sveučilištu Macquarie, zahvaljujući jedinstvenim značajkama Centra za hrvatske studije, i biti među svjetskim akademskim institucijama koje nude programe Hrvatskih studija, kako je rekao naš sugovornik prof. Luka Budak, moguće je.