Kulturno-umjetnički program „Tradicija i budućnost“ za Dan Hrvata u Mađarskoj

U organizaciji Hrvatske državne samouprave, koja je obilježila svoju 30. obljetnicu i Saveza Hrvata u Mađarskoj, koji je obilježio svojih 35 godina djelovanja, održan je Dan Hrvata u Mađarskoj u koncertnoj dvorani „Kodály“ u Pečuhu. Svečanu misu u Katedrali svetoga Petra i Pavla predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki mons. dr. Đuro Hranić. Nakon razgledavanja izložbe postavljene povodom obljetnica, autorice Timee Šakan Škrlin, ravnateljice „Croatice“, održan je program na kojem su bila dodijeljena odličja Saveza Hrvata u Mađarskoj, kao i odličja Hrvatske državne samouprave, a oko 1000 okupljenih u dvorani pozdravio je gradonačelnik Pečuha Attila Péterffy, kao i predsjednik Saveza Joso Ostrogonac i predsjednik HDS-a Ivan Gugan.

- Prošlost i sadašnjost Pečuha, nezamisliva je bez hrvatske zajednice. Ovaj grad podno planine Meček oduvijek je mjesto šarolikosti, uzajamne pažnje i suživot, a hrvatska zajednica u Pečuhu ne samo što čuva, nego i živi tim duhom. Rad pečuške i državne hrvatske samouprave, umjetnost hrvatskoga kazališta, pedagoška praksa hrvatske škole, djelatnost svih hrvatskih kulturnih ustanova svjedoče o tome da kultura nije muzeološki predmet, već dio naše žive svakodnevnice. Hrvati u Pečuhu pokazali su nam primjer kako možemo biti vjerni prema svojim korijenima, ujedno i otvoreni prema svijetu. Ova dvojnost daje istinsku snagu našem prekrasnom gradu, našoj cijeloj zajednici - izjavio je gradonačelnik Pečuha Attila Péterffy.

Na to je predsjednik Saveza, Joso Ostrogonac dodao:

- Ponovna nazočnost visokih dužnosnika naše domovine i naše matice znači, da smo mi Hrvati u Mađarskoj priznata narodnost, koja živi sa svojim ustavnim pravima, brine se o očuvanju materinskog jezika, tradicija i vjere, savjesno gradi svoju kulturnu autonomiju, a u godinama velikih manjinskih biračkih izazova ozbiljno živi s pravom da bira i bude biran. Ova današnja priredba je jubilarna jer se veže uz okrugle obljetnice. Naime, prije 35 godina smo osnovali prvu neovisnu hrvatsku organizaciju Savez Hrvata u Mađarskoj, a prije 30 godina smo utemeljili prve mjesne i županijske samouprave, kao i Hrvatsku državnu samoupravu. Bila su to dva najvažnija događaja u povijesti naše manjine, nakon promjene društveno-političkog sistema u Mađarskoj. -

Na kraju je dodao da su za Savezovu obljetnicu pripremili jedno Izdanje, u koje se preko raznih dokumenata prisjećaju o zbivanjima u ova više od tri desetljeća.

- 35. obljetnica u životu jedne udruge je ne samo značajan datum već i zrcalo proteklih događaja, sumiranje i ocjena obavljenog posla. Listajući ovo izdanje u susret nam dolaze uspomene – lijepe i kobne - svjedoci naših nastojanja koji nas tjeraju na razmišljanje, vraćaju nas u prošle burne dane, u dane traženja odgovornog puta za očuvanje krhkog zajedništva. Vrijeme je dokazalo svoje – uvažavanje raznolikosti mišljenja, strpljenje i tolerancija urodili su uspjehom jedinstva i suradnje, koji su nam itekako potrebni i danas. Zaslugom naših regija predvođenim priznatim pojedincima zasnovan je temelj nadolazećih zadaća i izazova. A tih je bilo baš dosta tijekom godina na svim područjima društveno-političkog života. Dužni smo odati počast, zahvaliti se svim našim članovima udruge koji više nisu među nama, članovima koji i danas ulažu truda i vremena, svima onima, kojima je na srcu budućnost i očuvanje ovdje stečenog zajedništva, nit šarolikosti, ponos pripadnosti. -

Savez Hrvata u Mađarskoj dodijelio je odličja za posebni doprinos razvoju društvenoga života Hrvata u Mađarskoj to: za osobiti doprinos razvoju društvenoga života Hrvata u Mađarskoj: Marti Barić Ronai, Mariji Cziczeli Cseke, Hrvatskom kulturnom i sportskom centru „Josip Gujaš Džuretin“, priznanje je preuzela Vesna Velin.

- Hrvatski kulturni i sportski centar J.G.Džuretin ove godine slavi 10 godišnjicu. U ime bivših i sadašnjih djelatnika i suradnika Centra zahvaljujemo se Savezu Hrvata na uručenoj nagradi. Posebna hvala podravskom ogranku Saveza koji nas je predložio - izjavili su nam.

Predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan podsjetio je na

postignute rezultate i izazove s kojima se hrvatska zajednica suočila u protekloj godini.

- Ovaj put izdvojio bih samo jedan, ali povijesni događaj: nakon što smo u lipnju ispratili osmaše Hrvatske škole Mate Meršić Miloradić u Sambotelu, u rujnu je započela s radom prva hrvatska gimnazija na sjeverozapadu Mađarske. I ove smo godine uspješno proveli sve naše najvažnije programe: Croatiade, hodočašća, dječje kampove, Microfon, biciklijadu, razne festivale i mnoge druge kulturne manifestacije. a u tijeku je i infrastrukturna obnova zgrada naših škola u Sambotelu, Santovu i Pečuhu. -

U vezi obljetnice izjavio nam je:

- Tijekom tri desetljeća svojega djelovanja HDS je prošao dug i zahtjevan put: od početne nepoznanice postao je u najviše političko tijelo hrvatske zajednice u Mađarskoj. Osnovali smo sedamnaest ustanova, svake godine organiziramo više od dvadeset državnih programa, podupiremo lokalne i županijske samouprave te civilne organizacije. Uvjeren sam da smo u tom razdoblju ostvarili naše primarne ciljeve: pridonijeli smo zaštiti i zastupanju prava hrvatske manjine, kao i očuvanju hrvatskog jezika, kulture i tradicija. Smatram da smo na dobrom putu ka izgradnji kulturne autonomije Hrvata u Mađarskoj. Naravno, u životu svake zajednice povremeno se pojavljuju razlike u mišljenjima i nesporazumi, no naši rezultati dokaz su da se zajedništvom, suradnjom te upornim i odgovornim radom mogu postići iznimna postignuća. -

Odličja Hrvatske državne samouprave za 2025. godinu istaknutim djelatnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj dobili su:

Ana Škrapić Timar – za istaknutu djelatnost na području hrvatske kulture u Mađarskoj, Antun Gugan – za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga odgoja i obrazovanja u Mađarskoj, Jelica Matyók Csende – za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga društveno-političkog života u Mađarskoj, Petar Balaž – za istaknutu djelatnost na području hrvatske mladeži u Mađarskoj, Suzana Leszkovich – za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga odgoja i obrazovanja u Mađarskoj.

Nazočnima se obratio i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je i osobno predao državna odličja i priznanja RH, a zatim i predsjednik Mađarske dr. Tamás Sulyok, kao i državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

- Drago mi je što održavate veze s Domovinom i što mlade generacije uče hrvatski jezik. Posebno naglašavam značaj programa učenja hrvatskog jezika koji je od temeljne važnosti za očuvanje hrvatskog identiteta - poručio je predsjednik Milanović i dodao: - Hrvati u Mađarskoj imaju vrlo bogatu i dugu prošlost i tradiciju. Njihovi su korijeni duboko usađeni u tlo na tim prostorima, i kroz stoljeća sačuvali su hrvatski identitet – na što smo izrazito ponosni. Dragi Hrvatice i Hrvati, hvala vam na vašem nesebičnom radu kao i na mnogim aktivnostima kojima pridonosite očuvanju hrvatskog identiteta, kulture, običaja i hrvatskog jezika. U tome imate moju potporu, a i nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predsjednik je izrazio uvjerenje kako će i mlade generacije nastaviti „dosadašnji predani rad u izgradnji mostova između naših naroda i kultura, čuvajući pri tome vlastiti identitet i baštinu. Siguran sam kako ćete učiniti sve kako bi se dobri i bliski odnosi Hrvatske i Mađarske nastavili. -

Mađarski je predsjednik dr. Tamás Sulyok izjavio:

- Biti Mađarom ili Hrvatom je ponos i dostojanstvo, to je riznica iz koje možemo crpiti u svakodnevnom životu.- 

U svome je obraćanju državni tajnik Zvonko Milas naglasio kako su Hrvati u Mađarskoj imali, imaju i imat će punu potporu Središnjega državnog ureda i cijele Vlade te je zahvalio svima koji ustrajno i s velikim uspjehom rade na njegovanju i promoviranju bogate hrvatske kulture te na očuvanju i razvijanju hrvatskoga identiteta među Hrvatima u Mađarskoj.

- Kada bih dolazio u Pečuh, kao rođeni Vukovarac, sjetio bi se pružene ruke pomoći u trenucima kad nam je ona bila najpotrebnija, tijekom velikosrpske agresije 1990. godine, iz Pečuha je stizala pomoć. Ali i iz cijele Mađarske, nakon razornih potresa koji su u 2020. godine pogodili Zagreb i okolicu. Hvala na tome, to se ne zaboravlja. Hvala vam i na pozitivnom odnosu i brizi za autohtone hrvatske zajednice koje stoljećima žive u Mađarskoj. Obje nacionalne manjine, hrvatska u Mađarskoj i mađarska u Hrvatskoj, ostvarili su manjinska prava, angažirane su u kulturnom, kao i u društveno-političkom području i odlično su uklopljene u društvo u kojem žive, a istovremeno uspijevaju zadržati i razvijati svoj specifičan manjinski identitet. Nadam se da će mađarska vlast i dalje davati potporu u očuvanju i razvijanju hrvatske kulture i identiteta. -

A onda se obratio Hrvatima.

- Mnogi među vama, naravno i mnogi koji nisu mogli biti s vama danas, predano rade na njegovanju i promoviranju bogate hrvatske kulture, na očuvanju i razvijanju hrvatskog identiteta i hvala vam na tome. Spomenut ću i činjenicu da uspijevate možda i više nego u drugim sredinama, u svoje aktivnosti uključivati i mlade, to je važno jer ulaganje u mlade je najbolje i najpouzdanije ulaganje u budućnost i samo zajednice koje imaju snažni pomladak, imaju šanse za budućnost. -

Predsjednik Milanović odlikovao je Redom hrvatskog pletera Josu Šibalina za doprinos razvoju odnosa između Republike Hrvatske i Mađarske te za iznimne zasluge u promicanju hrvatske kulturne baštine i identiteta.

- Ovo mi je jedno veliko priznanje. Praktički ja u narodnosnim krugovima radim od 1974. godine, to znači još kao gimnazijalac. Bio sam zastupnik omladine, a osnivač sam Saveza Hrvata, jedan od osnivača utemeljitelja, nakon toga u prvoj Hrvatskoj državnoj samoupravi sam bio zastupnik, a sada sam predsjednik Bačko-Kiškunske županije. Tako da evo radim i nadalje i ne želim ni prestati. Čitav svoj životni vijek sam proveo praktički u Santovačkom Hrvatskom školskom centru i mogu reći da ono što je bilo najbitnije, je da smo uspjeli ostvariti kulturnu autonomiju, jer to je krenulo sa Santovom. Posebna mi je zahvala što je to i Matica shvatila i pripoznala i što sam na osnovi toga, mog rada, dobio svoje odličje, kojem se posebno radujem - izjavio nam je.

Povelje Republike Hrvatske predsjednik Milanović dodijelio je: • Hrvatskom kazalištu u Pečuhu – za doprinos razvitku odnosa Hrvatske i Mađarske te promicanje hrvatske kazališne umjetnosti; Nagradu je primio ravnatelj kazališta, Slaven Vidaković. Kazalište je odlikovanje dobilo za istaknuti doprinos u predstavljanju hrvatske kulture, očuvanju kulturnog identiteta hrvatske zajednice u Mađarskoj te produbljivanju hrvatsko-mađarskih kulturnih odnosa.

Događaj je učinilo posebnim i to što je svečani program Dan Hrvata - "Tradicija i budućnost" režirao upravo Slaven Vidaković.

- U ime ansambla Pečuškog hrvatskog kazališta zahvaljujem na ovom visokom priznanju. I ubuduće ćemo predano raditi na tome da hrvatsko mađarska kulturna suradnja i dalje jača - izjavio je Vidaković.

Povelju je dobilo i Kulturno-umjetničko društvo „Tanac“ – za osobiti doprinos očuvanju hrvatskog narodnog blaga i folklorne tradicije Hrvata u Mađarskoj. Priznanje je preuzeo Joso Szávai, umjetnički direktor.

-U nekoliko rečenica gotovo je nemoguće sažeti ono iskustvo i radost koje nam je ova večer donijela, kada je predsjednik Republike Hrvatske dodijelio državnu nagradu Kulturnoj udruzi Tanac. Pripremao sam se na taj osjećaj, ali ne i na to da će Zoran Milanović, osim uobičajenog rukovanja, i zagrliti me. Pripremali smo se na program, na koreografiju, ali ne i na to da će publika od gotovo tisuću ljudi u Kodály Központu usred plesa započeti snažan pljesak. Neopisiv osjećaj, neopisiva radost. Ovu nagradu nismo dobili samo mi. Ovu nagradu dobili su stanovnici hrvatskih sela u Mađarskoj, živi i preminuli, koji su sačuvali svoju vjeru, svoju glazbu, svoje pjesme i plesove, koji su brižno do danas čuvali u ormarima prekrasne narodne nošnje u kojima plešemo. Popis bi se mogao dugo nastaviti, ovako počinje: Kukinj, Salanta–Nijemet, Katolj, Udvar, Semelj, Ata, Sukid, Pogan, Mohač, ostala baranjska naselja, zatim bačka sela, Santovo, Dušnok, područje uz Dravu, Kašad, Semartin, Martinci, Lukovišće, Novo Selo… jednostavno, nema kraja, i znam da su mnogi sada izostavljeni. Nagradu su dobili i naši učitelji. Koliko se puta zamaglilo staklo na prozoru u dvorani, koliko smo se puta oznojili – plešući, pjevajući – istiskujući iz sebe i posljednji napor, samo da ono što radimo bude dobro, lijepo i autentično. Da se na kraju iscrpljujućih proba od učitelja čuju one nekoliko iznimno važnih rečenica koje ćemo možda čuvati u sebi do kraja života. Vrijedilo je boriti se, jer smo opstali. Vrijedi birati dobro, lijepo, ono što pomaže živjeti. Hvala ti, Hrvatska, što nas nisi zaboravila - kaže Szávai.

Tamburaški sastav „Koprive“ je dobio povelju za osobiti doprinos očuvanju i razvoju glazbene kulturne baštine Hrvata u Mađarskoj. Priznanje je preuzeo Andrija Handler.

- Izuzetna nam je čast što smo predloženi za ovo odlikovanje i koje nam je osobno uručio predsjednik republike. Mi radimo ono što volimo, ali ključ svega toga je naša publika, jer oni su ti koji nam daju nove impulse, novi poticaj za daljnji rad. Pošto ova Povelja nije priznanje samo trenutnog sastava, u ime svih bivših i sadašnjih članova se najsrdačnije zahvaljujemo. -

Među uzvanicima su bili i veleposlanici dr.sc. Mladen Andrlić i Csaba Demscak, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas, voditelj HMI Vukovar Silvio Jergović, posebni savjetnik Milan Bošnjak, generalni konzul RH Drago Horvat, počasni konzul RH Atila Kos, djelatnici generalnog konzulata i veleposlanstva RH u Mađarskoj, Jozo Solga, glasnogovornik, predstavnik Hrvata u Mađarskom parlamentu kao i zamjenik ministra za odnose s nacionalnim manjinama u Uredu predsjednika Vlade Mađarske Miklós Soltész.

- Dan Hrvata otvorili smo svetom misom, to je za nas snažan znak i poruka: u životu hrvatskih samouprava i civilnih udruga u Mađarskoj, uz kulturne i obrazovne djelatnosti, vjera i kršćanske vrijednosti i dalje zauzimaju istaknuto mjesto. Zato podržavamo hodočašća, pomogli smo u obnovi nekoliko crkava koje su podigli naši hrvatski predci, kao i u uređenju križeva krajputaša. Osim toga škole i vrtići koji djeluju u raznim dijelovima zemlje, a koji imaju odlučujuću ulogu u hrvatskom nacionalnom obrazovanju, doživjeli su značajna poboljšanja. Naš tisućljetni suživot obvezuje nas da i sljedećih tisuću godina planiramo u miru jedni pored drugih, udruženim snagama - rekao nam je Soltész.

-Očuvanje hrvatske kulture, jezika i tradicije važno je jer nam pomaže da, bez obzira gdje živimo, ostanemo povezani s korijenima i vrijednostima koje nas određuju. To je način da našu baštinu prenesemo i na buduće generacije. Hvala svim članovima hrvatske zajednice u Mađarskoj na gostoprimstvu, toplini i trajnoj brizi o hrvatskoj riječi i običajima - izjavio je  ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas.

Uslijedio je Kulturno-umjetnički program „Tradicija i budućnost“ s učenicima Obrazovnog centra „Miroslava Krleže“, nastupili su KUD Tanac, KUD Baranja, Tamburaši iz Mohača i zajednički zbor koji su kroz pjesmu, ples i stihove poručili: Baranja živi, naša zajednica živi, a budućnost je u našim rukama. Program je bio 45-minutno putovanje u kojem se svjetlo prošlosti spaja sa zvukom budućnosti, kojeg su pripremili:

Slaven Vidaković, Zoltán Horváth, Štef Prosenyak i Silvestar Balić, a ostvaren je potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Fonda „Gábor Bethlen”. Prvi Dan Hrvata je održan 2000. godine u Sambotelu, a sljedeće godine će biti u Bačkoj. Sudjelovanjem, zajedno s mađarskim predsjednikom Tamásom Sulyokom, na obilježavanju Dana Hrvata, predsjednik Milanović završio je službeni posjet Mađarskoj.