Knjiga "Čuvarice niti" predstavljena u Montevideu

U okviru Mjeseca žena, Hrvatski dom u Montevideu bio je domaćin prve južnoameričke prezentacije knjige „Čuvarice niti“, kolektivnog djela koje je pokrenula mreža latinoameričkih žena hrvatskog podrijetla CroActivas, a koje okuplja priče o hrvatskoj kulturnoj baštini.

Predstavljanje uz snažnu institucionalnu potporu

Na događanju se okupljenima obratio predsjednik Hrvatskog doma Sergio Svoger, koji je istaknuo važnu ulogu žena unutar institucije. Okupljenima se obratio i počasni konzul Eduardo Antonich, koji je prenio pozdrave veleposlanice Duške Paravić i naglasio značaj ovog izdanja.

Tom je prilikom odano CroActivas priznanje Violeti Ramljak za njezin angažman, uz uručenje nakita koji je izradila umjetnica hrvatskog podrijetla Tania Buconic.

Trenutak zajedništva i druženja

Dvorana Hrvatskog doma bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što svjedoči o aktivnoj zajednici posvećenoj očuvanju svoje kulturne baštine.

- Bilo je to puno više od predstavljanja knjige: bio je to pravi trenutak zajedništva u našem Hrvatskom domu, istaknula je Milka Krsul, jedna od osnivačica i predstavnica CroActivasa u Montevideu.

Jedan od najemotivnijih trenutaka bio je posvećen Elsi Musi, koju su okupljeni opisali kao stup, dušu i srce institucije. Prisjećanje, koje je vodila Gabriela Barthe Dragicevic, stvorilo je snažno emotivno ozračje među prisutnima.

Kolektivno djelo s prepoznatljivim identitetom

Knjiga okuplja 25 priča koje hrvatsku baštinu obrađuju iz različitih perspektiva. U Urugvaju je proces pisanja vodila Claudia Garrido, što je omogućilo formiranje skupine autorica različitih profila, ali poveznih zajedničkom senzibilnošću.

- Rad je bio vrlo emotivan, ispunjen ljubavlju i snažnim osjećajima, naglasila je Krsul.

Među urugvajsko-hrvatskim autoricama nalaze se Andrea Antonich, Laura Berglavaz, Claudia Garrido, Violeta Ramljak i Isabel Wilhelm.

Kreativni proces

Početna faza bila je obilježena istodobno entuzijazmom i nesigurnošću. „Pojavljivalo se pitanje: ‘Jesam li sposobna za ovo?’“, prisjetila se Krsul.

Uloga Claudije Garrido bila je ključna u tom procesu, jer je vodila autorice kroz izradu njihovih tekstova. Prema autoricama, ključan trenutak bio je susret na kojem je svaka autorica naglas pročitala svoju priču.

- Bio je to jedan od najčarobnijih trenutaka koje smo doživjele. Zavladala je potpuna tišina… a zatim su krenule suze, ispričala je.

- Iako su priče različite, sve imaju zajedničke elemente i u svima smo se prepoznale, dodala je.

CroActivas potiče sudjelovanje u hrvatskoj zajednici

Jedna od najvažnijih značajki ovog susreta bila je međugeneracijska povezanost. U urugvajskoj hrvatskoj zajednici prevladavaju potomci treće i četvrte generacije, a inicijative poput CroActivasa pomažu u povezivanju.

- Prekrasno je vidjeti kako se mlađi približavaju starijima i s njima dijele iste vrijednosti, objasnila je Krsul.

U urugvajskoj podružnici CroActivasa sudjeluju i mlade žene u dvadesetim godinama i one starije od osamdeset, čime se stvara zajednica bogata iskustvima i različitim perspektivama.

Mreža, koja je relativno nedavno osnovana, brzo se razvija u Urugvaju, okupljajući žene koje su u ovom prostoru pronašle način aktivnog sudjelovanja.

Organizirana i predana, mreža CroActivas radi na promicanju hrvatskih korijena, tradicije i običaja, s ciljem očuvanja kulture i jačanja veza s Hrvatskom.

- Nismo ni zamišljale da će se ovo pretvoriti u stvarnost, zaključila je Krsul.

Priče urugvajskog CroActivasa stižu na kazališne daske

Kao završni naglasak ovog kreativnog procesa pojavila se i prilika koja će dodatno proširiti doseg projekta.

Priče urugvajskih autorica CroActivasa na kazališne daske prenijet će urugvajski dramatičar i redatelj Dino Armas, jedan od najplodnijih i najizvođenijih autora urugvajskog kazališta, s više od šest desetljeća rada i više od šezdeset izvedenih djela.

Potaknut snagom narativa i emocionalnim intenzitetom priča, odlučio je pokrenuti njihovu kazališnu adaptaciju, čija je premijera predviđena za kolovoz ove, 2026. godine. Posebnost projekta jest u tome što će predstavu izvoditi same autorice, prenoseći svoje glasove s papira na pozornicu i nastavljajući tako kreativni proces.