Hrvatski jezik i pismo na javnim pločama u Vojvodini

Hrvatski jezik i pismo uvedeni su u službenu uporabu na teritoriju Srbije najprije u Gradu Subotici 1993. godine. Kao jedan od šest službenih jezika i pisama u tijelima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine hrvatski je uveden 2009. U Staroj Binguli hrvatski kao službeni jezik dobio je status 2005., u Sonti 2006., u Monoštoru i Beregu 2008., u Sotu, Batrovcima i Ljubi 2012., a u Lemešu, Starom Slankamenu, Plavnoj i Bođanima 2019. godine. Donosimo istraživanje portala Hrvatska riječ koliko se hrvatski jezik i pismo doista koriste na natpisima na javnim pločama diljem Vojvodine. 

Prava na službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma u Srbiji najveća su na teritoriju Grada Subotice, budući da je jezik kao službeni priznat u cijelom Gradu (Subotica plus 18 okolnih naselja) i u tijelima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine (APV). U mjestima u kojima su hrvatski jezik i pismo u službenoj uporabi, ali ne na razini cijele općine/grada primjena prava na službenu uporabu jezika i pisma svodi se samo na postavljanje ploča s nazivima mjesta, odnosno ulica i institucija i na sporadičnije topografije. Takav slučaj je u 11 vojvođanskih mjesta: Stara Bingula (Grad Srijemska Mitrovica), Batrovci, Sot i Ljuba (Općina Šid), Sonta (Općina Apatin), Monoštor, Bereg, Lemeš (Grad Sombor), Stari Slankamen (Općina Inđija) te Plavna i Bođani (Općina Bač).

Latinica, a ne hrvatski

Terenskim istraživanjem uočili smo da se na području Grada Subotice najviše primjenjuje Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma kada su u pitanju natpisi na javnim pločama. Na ulazu i izlazu iz Subotice i okolnih naselja, ispred javnih institucija i poduzeća i ulica postoje ploče na srpskome, hrvatskome, mađarskome, a ponegdje već i na bunjevačkome. Iako je bunjevački jezik kao službeni uveden prije dvije godine, sudeći prema odgovoru koji smo dobili iz Pokrajine, do kraja tekuće bit će zamijenjene sve javne ploče na kojima nije zastupljen.

S druge strane, u naselju Lemeš hrvatski je kao službeni uveden prije četiri godine, a još uvijek ne postoje ploče na hrvatskome jeziku, čak niti na ulazu i izlazu iz mjesta. Na ulaznoj ploči stoji naziv mjesta na srpskome na ćirilici i latinici, budući da su to priznata pisma u Gradu Somboru, i na mađarskome. Ploča Svetozara Miletića s hrvatskim nazivom Lemeš još uvijek ne postoji.

Predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Savjetu za međunacionalne odnose Grada Sombora proteklih godina pokušavali su pitanje službene uporabe hrvatskog jezika u Lemešu staviti na dnevni red sjednice Savjeta kako bi se od lokalne samouprave zatražilo poštovanje vlastitog Statuta, ali su ostali članovi Savjeta, pripadnici drugih manjina i većinskog naroda, bili protiv takve inicijative, pa ta tema nikada nije bila na dnevnom redu Savjeta za međunacionalne odnose.

Osim Lemeša, postoje i druga mjesta u kojima je hrvatski službeni jezik već godinama, a ploče nisu zamijenjene.

Iste godine kao i u Lemešu hrvatski jezik postao je službeni i u Bođanima. Ovdje također nema natpisa na hrvatskome, a ima ih na srpskome na ćirilici i latinici, mađarskome i slovačkome. U Sotu stoji ploča mjesne zajednice na srpskom (ćirilica i latinica), slovačkom i rusinskom, ali ne i na hrvatskome iako je u službenoj upotrebi već 11 godina. Isto toliko godina je i ploča na ulazu u Ljubu bez naziva na hrvatskome. Čak 15 godina Monoštorci čekaju na ploče na hrvatskome za vrtić, školu i dom zdravlja.

Inspekcijski nadzor Pokrajine

Radi nadzora nad primjenom Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma Pokrajina preko svojih tijela vrši inspekcijski nadzor.

Iz Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice kažu kako se nadzor nad primjenom Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma obavlja redovito, na temelju Godišnjeg plana inspekcijskog nadzora. Osim navedenog, ističu i da se inspekcijski nadzori obavljaju izvanredno u slučajevima da postoje predstavke pravnih ili fizičkih osoba o navodnim nepravilnostima u primjeni službene uporabe jezike i pisma u APV-u.

Prema Godišnjem planu Tajništva tijekom 2022. godine planirana su tri redovita inspekcijska nadzora, a do 29. prosinca (kada smo dobili odgovor) urađen je jedan.

"Posljednji put inspekcijski nadzor obavljen je 22. prosinca 2022., a do kraja 2022. planirano je da se obave još dva redovita inspekcijska nadzora" (!), stoji u dopisu.

U protekloj godini terenski inspekcijski nadzor obavljen je na teritoriju Bačke i Banata u deset mjesta. U gotovo svim obavljenim inspekcijskim nadzorima pronađena su kršenja primjene prava na službenu uporabu jezika i pisma.

"Nakon obavljenih inspekcijskih nadzora, inspekcija je u 90% obavljenih nadzora naložila mjere za postizanje potpune i pravilne primjene prava na službenu uporabu jezika i pisma. Neregularnosti su se uglavnom odnosile na nepostojanje pravilnog i potpunog načina ispisivanja ploča s nazivima ulica u naseljenim mjestima uslijed nedostatka financijskih sredstava, a imajući u vidu brojnost istih."

Nadzor se, kako navode, provodi u središtu jedinice lokalne samouprave, tj. u većim mjestima, ali i u manjim naseljenim mjestima na teritoriju određene jedinice lokalne samouprave.

Provjereni Subotica i Palić

Uporaba hrvatskoga jezika i pisma protekle godine provjeravala se u dva mjesta – Subotici i Paliću.

"U pogledu uporabe hrvatskog jezika i pisma inspekcijski nadzor je obavljen u naseljenim mjestima Subotica i Palić. Inspekcija je naložila upotpunjavanje načina primjene uporabe svih jezika koji su u navedenim mjestima uvedeni u službenu uporabu, a rok za izvršenje naloženih mjera ističe tijekom 2023.", navode iz Pokrajine.

U slučaju uočavanja i zapisnički utvrđenih propusta na terenu, rok za njihovo popravljanje nije kraći od 30, odnosno 60 dana. Zbog neizvršenja naloženih mjera nakon isteka roka inspekcija ima pravo pokrenuti prekršajni i/ili kazneni postupak koji može dovesti i do novčanog kažnjavanja nadziranog subjekta.

"U slučaju uočavanja i zapisnički utvrđenih propusta i nepravilnosti, inspekcija neovisno određuje rok za izvršavanje naloženih mjera koji uglavnom nije kraći od 30 dana, a s obzirom na to da ispravak uočenih nepravilnosti i potpuna i pravilna primjena službene uporabe jezika nije jednostavna, već zahtijeva primjenu određenih procedura, pokretanje postupaka javnih nabava, konzultacije s nacionalnim vijećima nacionalnih manjina i planiranje proračunskih sredstava za realizaciju. U slučaju da se nakon isteka utvrđenog roka naložene mjere ne izvrše ili nadzirani subjekt ne obavijesti inspekciju o izvršavanju istih, inspekcija obavlja kontrolni inspekcijski nadzor i rješenjem nalaže ponovno izvršenje mjera u roku od 30 dana. Ukoliko istekom navedenog roka nisu izvršene naložene mjere, odnosno inspekcija nije obaviještena o izvršenju, inspekcija može pokrenuti prekršajni i/ili kazneni postupak koji može dovesti do novčanog kažnjavanja nadziranog subjekta", stoji u odgovoru iz Pokrajinskog Tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

(Izvor: hrvatskarijec.rs / J. D. B.)