Hrvatska znanstvena baština u Sydneyu

Dr. Marijana Borić , znanstvenica iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , bila je voditeljica nedavno održane radionice u hrvatskom klubu 'Kralj Tomislav' u Sydneyu, piše Hrvatski vjesnik iz Melbourna.

Radionica, održana 23. studenog 2025., bila je posvećena obilježavanju 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava i predstavljanju bogatstva hrvatske znanstvene i kulturne baštine.

Učenici iz nekoliko hrvatskih škola diljem područja Sydneya imali su jedinstvenu priliku sudjelovati u interaktivnim sesijama o hrvatskim znanstvenicima, izumiteljima i glagoljici.

Hrvatski vjesnik objavio je veliki intervju s dr. Marijanom Borić kojeg prenosimo.

Možete li se ukratko predstaviti i reći nam nešto o svom radu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU)?

- Po struci sam matematičar, fizičar i filozof, a 35 godina - od 1991. - radim u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, u Institutu za povijest i filozofiju znanosti. Tamo sam specijaliziran za povijest znanosti, posebno za doprinos hrvatskih znanstvenika globalnom znanstvenom razvoju.

Autor sam desetak knjiga o velikanima hrvatske znanstvene baštine (Faust Vrančić, Marin Getaldić, Nikola Tesla, Herman Dalmatinac i drugi), više od stotinu akademskih radova i šest izložbi posvećenih hrvatskoj znanstvenoj baštini. Moja istraživanja usmjerena su na matematičke metode i koncepte koji su omogućili uspon moderne znanosti, kao i razvoj egzaktnih znanosti i tehnologije.

Vodim projekt Otkrijmo hrvatsku znanstvenu baštinu , usmjeren na promociju znanosti, tehnologije i hrvatske baštine. U okviru ovog projekta kurirao sam niz studijskih, gostujućih i multimedijskih izložbi, kao i više od stotinu radionica i predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu (Sydney, Rim, Prag, Beč, Budimpešta, Venecija, Pečuh, Peresznye, Auckland, Kaitaia, Wellington, Dargaville i u mnogim hrvatskim gradovima).

Članica sam uredništva zbirke knjiga Hrvatski velikani , a za svoj rad primila sam nekoliko uglednih nagrada, uključujući i Državnu nagradu Republike Hrvatske za znanost 2020. godine. Također sam članica Bratovštine Hrvatskog zmaja, pod zmajskim imenom „Zmajica Dalmacije“.

Organizacija i motivacija

Tko je organizirao radionicu i što je motiviralo vaše sudjelovanje?

- Kao voditelj projekta Otkrijmo hrvatsku znanstvenu baštinu i suradnik na projektu Globalni doseg hrvatske znanosti i filozofije – Temelji hrvatskog identiteta , smatrao sam važnim organizirati niz predavanja i radionica i izvan Hrvatske.

Već neko vrijeme pratim rad Hrvatskih škola u Sydneyu i vjerovao sam da bi takva radionica uvelike koristila njihovom programu. Godine 2023. podnio sam prijedlog ravnateljici SOHEŠE, profesorici Renati Nikoletić, koja je odmah prihvatila ideju i preuzela organizaciju.

Zaklada za hrvatska istraživanja u Sydneyu također je pružila podršku. Prva radionica održana je u veljači 2024. u školi Summer Hill, dok se druga održala 23. prosinca 2025. u King Tom Clubu u Sydneyu, privukavši još veći broj sudionika.

Radionice su također održane na Novom Zelandu i u drugim australskim gradovima u sklopu projekta Znanost, kultura i gospodarstvo – veze između hrvatskih zajednica diljem svijeta i u domovini .

Sadržaj radionice

Koje su bile glavne teme?

- Na radionici su se predstavili ugledni hrvatski znanstvenici:

Faust Vrančić – izumitelj padobrana, metalnog mosta, lančanog mosta, prve žičare, amortizera i mnogih drugih inovacija.

Marin Getaldić – najveći hrvatski matematičar.

Marko Antonio de Dominis – teolog i autor prve knjige o teleskopu, ključnom instrumentu za potvrdu Kopernikanske teorije.

Herman Dalmatinac – hrvatski znanstvenik iz 12. stoljeća i svjetski poznati prevoditelj.

Izložbe koje prate radionicu

Prikazane su tri izložbe na engleskom jeziku:

Marco Antonio de Dominis: perspektiva vizionara

Faust Vrančić: Hrvatski Leonardo da Vinci

Marin Getaldić: Počeci moderne matematike

Organizatori: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i HAZU

Partner: Zaklada za hrvatska istraživanja Sydney

Autorica koncepta: dr. Marijana Borić

Važnost predstavljanja hrvatskih velikana

Zašto baš te povijesne ličnosti?

- Ovi znanstvenici:

pružaju izvrsne uzore mladima, poticati ponos i povezanost s hrvatskim identitetom, predstaviti Hrvatsku kao zemlju iznimnih mislilaca, čine sastavni dio globalne znanstvene baštine.

Njihova postignuća i danas su međunarodno priznata i relevantna - na primjer, Vrančićeve inženjerske koncepcije mogu se vidjeti u mostu Anzac, mostu Harbour Bridge, žičarama i padobranstvu.

Istovremeno, zbog svog međunarodnog utjecaja, druge nacije ponekad „prisvajaju“ naše velikane, što naglašava potrebu za obrazovanjem mlađih generacija.

Reakcije sudionika – angažman studenata

Učenici različitih dobnih skupina bili su izuzetno angažirani i entuzijastični. Radionica je postigla svoj cilj - pobuditi interes i razviti poštovanje prema vlastitoj znanstvenoj baštini.

Koja su vas pitanja ili reakcije najviše razveselile?

- Sesije su uvijek ispunjene dijalogom i veselom atmosferom. Često započinjem s pitanjem: Što mislite, tko je važniji - Luka Modrić ili Faust Vrančić? Djeca se smiju, a njihovi odgovori variraju, ali pravi zaključak ostavljaju za kraj radionice.

Jesu li učenici bili upoznati s ovim temama?

- Za većinu je ovo bilo potpuno novo područje, budući da se sadržaj sastoji od specijaliziranog znanstvenog materijala pripremljenog posebno za ovaj obrazovni format.

Metodologija i struktura

Kako je bila organizirana radionica?

- Korišteni su razni materijali i metode:

prezentacije

dijalog

računalne i interaktivne edukativne igre

slikovnice

kratki filmovi

kvizovi

kreativne aktivnosti

osobna interpretacija baštine, ponekad u kostimima

multimedijski sadržaj

Radionice se temelje na principima: obrazovanje, osobna i neosobna interpretacija baštine, poticanje emocionalne i intelektualne veze s kulturnim identitetom, holistički pristup koji kombinira znanstvenu, kulturnu i prirodnu baštinu.

Suradnja s nastavnicima

- Suradnja je bila izvrsna. Učitelji i nastavnici hrvatskog jezika i projektni partneri uložili su veliki trud i stručnost, doprinoseći pozitivnoj atmosferi i uspješnoj provedbi radionice.

Značaj za hrvatsku zajednicu

Zašto su takvi događaji važni?

- Ove aktivnosti: očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta u dijaspori, poticati razumijevanje i uvažavanje vlastite baštine, doprinos multikulturalnom dijalogu, povećati priznanje hrvatskih doprinosa globalnoj znanosti. Baština gradi osjećaj pripadnosti, zajedništva i kulturnog samopouzdanja.

Poruka mladim Hrvatima u Australiji

Budimo ponosni na našu bogatu hrvatsku znanstvenu baštinu!

Znanstvena baština nisu samo riječi na papiru. Kada o njoj učimo, postajemo njezini pravi nasljednici i stječemo dublje razumijevanje svojih korijena.