Hrvati u Karaševu

Jedno od najstarijih mjesta u kojima živi hrvatska nacionalna manjina u susjednim zemljama je Karaševo. Hrvati u Rumunjskoj spominju se u zapisima još iz 1299. godine, a u 16. stoljeću Karaševo je dobilo status gradića u Karaš-severinskoj županiji. Oduvijek su poznati kao etnička zajednica koja stoljećima neumorno čuva i uspješno njeguje hrvatski jezik i kulturu. 

Hrvati Karaševa i okolice poznati su kao nacionalna manjina koja je uspjela zaštititi svoj identitet i očuvati materinski jezik stoljećima, unatoč svim teškoćama. Danas su očuvanost i životnost hrvatskoga jezika u ovom dijelu rumunjskog Banata vidljivi na svakom mjestu i kod svakog stanovnika. Zapaženo je to i u Hrvatskoj.

- Gledali smo jedan jako lijepi dokumentarni film o našoj najmanjoj dijaspori na svijetu u Rumunjskoj, ovdje u Karaševu i onih 6-7 sela u blizini i fasciniralo nas je da pet stoljeća su tu. Lijepo su se udružili s rumunjskim narodom. Nemaju nikakvih problema. Pomaže im. Sagradio im je školu ovdje. A naši Hrvati, ta mala zajednica održava hrvatski jezik. I mi smo rekli da je to izuzetna situacija da našu biblioteku poklonimo njima – rekao je donator Dinko Milas.

Obitelj Milas svoju je odluku brzo provela u djelo, a koliko donacija od 1600 zanimljivih knjiga vrijedi, govore i riječi zahvale ravnateljice Dvojezične rumunjsko-hrvatske gimnazije u Karaševu.

- Obogatili smo se hrvatskom riječju, da kažem tako. Gospodin Milas nas je ohrabrio svojom donacijom knjiga, koje su posvećene učenicima, ali i nastavnicima i svima koji žele čitati – naglasila je Ana Mistoiu, ravnateljica Dvojezične gimnazije u Karaševu.

Unatoč okruženju većinskog rumunjskog naroda, u hrvatskim mjestima uspješno djeluju profesori koji uspijevaju kod djece razvijati i svijest o važnosti materinskog jezika.

- Uvijek sam okružena djecom i nije mi teško, našom hrvatskom djecom. Kad imamo neku riječ koju oni ne razumiju lakše mi ju je kazati na hrvatskom, jer im je teže na rumunjskom. No, ipak uspiju jer rumunjski uče u vrtiću. Ja mislim da ovdje većina mladih ipak govori rumunjski. Upotreba stranih jezika u naš karaševski govor nije dobra stvar i ne smijemo zaboraviti naš jezik – napominje Milena Bajka, profesorica rumunjskoga jezika.

Nije bilo lako, ali vrijedni i marljivi ljudi uspjeli su opstati.

- Radili smo zemlju. Nismo imali traktor, nego krave za lancima. Bilo je veselja. Bile su lijepe svadbe. Tri dana smo se veselili – prisjetila se Kata Bajka, stanovnica Karaševa.

Prema riječima ovdašnjih ljudi život je ranije bio lakši jer su u okolici bili otvoreni rudnici teških metala i prateća industrija, ali sve je propalo.

- Moja nada da ostanemo ovdje i sutra kao i do sada, da živimo kulturu, običaje i sve drugo kao i naši stariji. Željeli bismo da mladi to održe i da nas bude i nakon naše generacije. Na dalje ne znamo kako će biti – rekla je Ljuba Bajka, stanovnica Karaševa.

Danas u Karaševu i obližnjim selima: Jabalče, Lupak, Klokotić, Ravnik i Vodnik živi oko 5.000 Hrvata. O njima se brinu dvije krovne udruge: Zajedništvo Hrvata i Demokratski savez rumunjskih Hrvata. Imaju i svoga zastupnika u rumunjskome Parlamentu Slobodana Geru, ali i predstavnika u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH Petra Hategana.

- Rumunjska je zadnjih godina uvijek težila poboljšati stanje. Infrastrukturu je dosta razvila. Jednostavno, radi se na tome. Imamo dosta otvorenih radova. Nadam se da će to još brže ići i privući još više fondova i da ćemo kao i Hrvatska što prije ući u Schengen. Tako da jednostavno politički gledano, mogu reći da je položaj Rumunjske dobar, a odnos prema Hrvatima izvrstan – naglasio je Slobodan Gera, zastupnik Hrvata u rumunjskom parlamentu.

- Mi, uspijevamo, eto, godinama, između ostaloga, zadržavamo dobre odnose s većinskim narodom i uživamo zakonodavne ovlasti. Nisam spomenuo da negdje od 1918. godine donesen zakon koji regulira manjine u Rumunjskoj, pa i hrvatsku, koju su ovih dana toliko nahvalili da je uzorna i primjerna. Upravo zato što njeguje vrijednosti poštovanja i uzornog rada. Bogu hvala što živimo svoju etičnost, svoj hrvatski jezik, čuvamo tradiciju, narodnu nošnju i molimo se Bogu – izjavio je Petar Hategan, prof. i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH.

Posebna ovdašnja priča je nogometni klub Vointa, što u prijevodu znači volja, koji se natječe u Trećoj rumunjskoj državnoj ligi. Rezultati su im sve bolji, a dresovi prepoznatljivi.

- Krećemo od želje da kroz sport promoviramo našu hrvatsku kulturu, tradiciju. Mi želimo da sve to ostane ovdje. I zbog toga hoćemo i u budućnosti promovirati iste stvari i da cijeli grad i država shvate da smo mi ovdje Hrvati – izjavio je novinarskoj ekipi Glasa Hrvatske Marijan Zuza, predsjednik NK Vointa iz Lupka - općine u županiji Caraş-Severin, u rumunjskom dijelu Banata.

Dodajmo da u Karaševu već desetljećima uspješno djeluje i Kulturno-umjetničko društvo "Karaševska zora", a u Klokotiću istoimena folklorna skupina. I oni su zalog da će se hrvatska tradicija i kultura u ovom dijelu Rumunjske uspješno nastaviti.

(iz emisije "TV Globalna Hrvatska", 30.10.2021., novinari: Anto Pranjkić i Silvio Stilinović)