Godinu dana nakon poplave: knjižnica Nicolás Matijević u Bahíi Blanci

Velika poplava koja je prije godinu dana pogodila Bahíu Blancu ostavila je ozbiljne posljedice na infrastrukturu i javne ustanove u gradu. Među njima je i knjižnica Profesor Nicolás Matijević, koja i dalje prolazi kroz složen proces obnove nakon velikih gubitaka u knjižničnom fondu.

BAHÍA BLANCA je argentinski grad na atlantskoj obali, smješten oko 600 kilometara južno od Buenos Airesa te jedan od važnijih industrijskih i sveučilišnih centara regije. Dana 7. ožujka 2025. snažno nevrijeme izazvalo je poplavu koja je pogodila velik dio grada. Posljedice su uključivale ljudske žrtve, evakuaciju tisuća stanovnika te znatnu materijalnu štetu na infrastrukturi, javnim ustanovama i obrazovnim institucijama. Godinu dana kasnije, tragovi tog nevremena i dalje su vidljivi, osobito u segmentima koji zahtijevaju dugoročnu obnovu. U tom smo kontekstu razgovarali s ravnateljem knjižnice Víctorom Marcosom Ferracuttijem, koji nas je upoznao s aktualnim stanjem ustanove i ključnim izazovima s kojima se suočava.

Tko je bio Nikola Matijević?

Nikola Matijević (1910.–1980.) bio je hrvatski rođeni knjižničar, profesor i pisac koji je najznačajniji dio svoje profesionalne karijere ostvario u Argentini. Rođen je u Kaniži u blizini Gospića, a obrazovanje je stekao na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je diplomirao slavistiku. Dodatno se usavršavao u području bibliotekarstva, uključujući specijalizaciju u Innsbrucku.

U Argentinu dolazi 1948. godine i nastanjuje se u Bahíi Blanci, gdje preuzima važnu ulogu u razvoju knjižničnog sustava. Kao osnivač i dugogodišnji ravnatelj Središnje knjižnice Nacionalnog sveučilišta jug (Universidad Nacional del Sur), Matijević je oblikovao temeljne principe organizacije knjižnične građe i dokumentacije. Njegov rad smatra se ključnim za razvoj bibliotečne znanosti u južnom dijelu Argentine, osobito u kontekstu Patagonije.

Knjižnica s njegovim imenom

Središnja knjižnica „Profesor Nicolás Matijevic” Sveučilišta Nacional del Sur nosi njegovo ime kao priznanje za njegovu ulogu u njezinu osnivanju i razvoju. Riječ je o jednoj od najvažnijih akademskih knjižnica u južnoj Argentini, koja okuplja opsežan fond znanstvene i stručne literature te značajne specijalizirane zbirke.

Osim što služi za pohranu knjiga, knjižnica je važan radni prostor za studente, nastavnike i istraživače. Kroz desetljeća je razvijala dokumentacijske centre i sustave koji omogućuju pristup znanju i njegovu organizaciju, čime je postala nezaobilazna institucija u akademskom životu regije.

Šteta uzrokovana poplavom

Poplava iz ožujka 2025. je teško pogodila i knjižnicu. Podrumski prostor, u kojem se nalazio značajan dio knjižničnog fonda, bio je u potpunosti poplavljen, što je uzrokovalo velika oštećenja građe i infrastrukture. Procjenjuje se da je uništeno oko 70.000 knjiga, dok je velik broj preostalih primjeraka pretrpio različite stupnjeve oštećenja.

Ukupno je stradalo približno 60 posto zbirke, uključujući znanstvene časopise, akademske publikacije i dokumentacijske fondove koji su bili od posebne važnosti za istraživački rad. Osim same građe, oštećeni su i radni prostori, oprema te specijalizirane zbirke, među kojima i Centar za bibliotečnu dokumentaciju, povezan s Matijevićevim radom. Time je pogođen ne samo fond, nego i funkcionalnost same institucije.

Obnova i sljedeći koraci

Nakon poplave započeo je složen proces oporavka i obnove. Dio građe podvrgnut je postupcima očuvanja, poput zamrzavanja kako bi se spriječilo daljnje propadanje, kao i restauratorskim zahvatima koji zahtijevaju specijalizirano znanje i opremu. U tom procesu sudjeluju i stručne institucije, uključujući argentinsku Nacionalnu knjižnicu Mariano Moreno i centre specijalizirane za očuvanje kulturne baštine na papiru.

Jedan od ključnih izazova odnosi se na infrastrukturu. Prostor u kojem se nalazio najveći dio fonda više nije pogodan za korištenje, što zahtijeva dugoročnije rješenje. Sveučilište stoga razmatra mogućnost izgradnje nove zgrade knjižnice koja bi omogućila sigurno čuvanje građe i normalizaciju rada. Kako ističe ravnatelj knjižnice Víctor Marcos Ferracutti, riječ je o procesu koji zahtijeva temeljito promišljanje buduće organizacije prostora i uvjeta čuvanja fonda.

U međuvremenu, knjižnica djeluje u ograničenim uvjetima, uz nedostatak prostora i opreme, što otežava svakodnevne aktivnosti i obradu materijala. Dio obnovljenog fonda privremeno se smješta u radne prostore, što dodatno usporava tehničke procese.

Godinu dana nakon poplave, proces obnove i dalje traje, a povratak u puni kapacitet ostaje dugoročni izazov koji će zahtijevati vrijeme, resurse i kontinuiranu stručnu podršku.

Svi zainteresirani za suradnju ili pružanje pomoći mogu se obratiti knjižnici putem službenog kontakta ravnatelja na adresi: [e-mail]