30 godina Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj

"Glasno, jasno recite, neka čuje cijeli svijet, da se nikad neće predati, hrvatska kći i sin u tuđini. Hrvatski jezik sačuvati, i rodu vjerni svi ostati, to nam je dužnost zbog prošlosti, u tom je zalog budućnosti". S pjesmom Hrvata u Mađarskoj "Po volji Božjoj", u izvedbi Tamburaškog sastava Koprive, započela je svečanost u Neprofitnom poduzeću za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost "Croatica" u Budimpešti, povodom 30. obljetnice utemeljenja Hrvatske državne samouprave, na koju došli mnogobrojni gosti iz Mađarske i Hrvatske, a koja je nastavljena s minutom šutnje u čast preminulim članovima skupštine.

Hrvatska državna samouprava (HDS) svojom najbitnijom zadaćom smatra zastupanje političkih i kulturnih interesa Hrvata u Mađarskoj, neumorno radi na izgradnji kulturne autonomije i institucionalne pozadine. Svojim aktivnim radom ustanove su u velikoj mjeri pridonijele njegovanju i očuvanju nacionalnog identiteta, kulturnih i jezičnih vrijednosti. Ustanove u održavanju Hrvatske državne samouprave su: Hrvatski vrtić, osnovna škola i učenički dom Santovo, Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom Miroslava Krleže u Pečuhu, Hrvatski vrtić, osnovna škola i gimnazija Mate Meršić Miloradić, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Zbirka sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski klub Augusta Šenoe, Hrvatski kulturno-prosvjetni zavod Stipan Blažetin, Hrvatski kulturni i sportski centar Josip Gujaš Džuretin, Kulturno-prosvjetni centar i odmaralište Hrvata u Mađarskoj, Ured Hrvatske državne samouprave, Kulturni centar bačkih Hrvata, Croatica, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, Hrvatski pedagoški i metodički centar „Metodika“ Budimpešta i ostali. Sjedište HDS-a je u Budimpešti, a područni ured u Pečuhu. 

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan istaknuo je da je osobita čast biti na čelu ove samouprave. 

- Pratio sam rad Hrvatske državne samouprave od samih početaka, poslije kao član, odnosno predsjednik državne samouprave i dobro se sjećam kako je na početku bilo dosta nepoznanica, dosta upita. Počeli smo, ili počeli ste, organizirati razne programe, uvijek imajući u vidu da to budu u raznim naseljima, raznim regijama i da se što više druže Hrvati iz cijele Mađarske. Evo, to su neki, možda, uspjesi na koji možemo biti ponosni, ali koji su se mogli ostvariti samo u zajedništvu, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, kao i Mađarske, koji su nam bili uvijek moralna, politička i financijska potpora. Trebalo je za to jedan dobar ured Hrvatske državne samouprave, članovi Skupštine, koji su zajedno sa tadašnjim predsjednicima i sa mnom, kreirali politiku Hrvata u Mađarskoj, govori Gugan.

Prvi je predsjednik bio Mijo Karagić, a bivši predsjednik HDS-a Mišo Hepp dobio je posebno priznanje.

- Hvala svim članovima i pojedincima koji su pomogli da Hrvatska državna samouprava bude jedna od najuspješnijih državnih samouprava u Mađarskoj, izjavio je Gugan, a onda se prisjetio najznačajnijih aktivnosti proteklog razdoblja, u kojima su uključeni mladi.

- Samo zadnjih 4,5 dana bio sam u raznim mjestima u Mađarskoj, gdje je bilo raznih programa, gdje je bilo jako puno mladih, od onih najmanjih koji su se prisjetili 1100-te obljetnice krunidbe kralja Tomislava do nešto starijih koji su se prisjetili žrtve Vukovara, pa studenata koji su se okupili na danu hrvatske kulture, ili u jednom malom hrvatskom naselju gdje su mladi svoju ušteđevinu i svoj novac potrošili na to da bi mogli kupiti stare predmete, stare nošnje od bakica, da ih sačuvaju. To je naše blago. I to su sve mladi ljudi što me ohrabruje i što mi daje nadu da ćemo zajedno moći i nadalje slaviti budućnost Hrvata u Mađarskoj, kaže Gugan.

Pozdravne su govore imali i Timea Šakan Škrlin, ravnateljica Croatice, Miklós Soltész, zamjenik ministra Državnog tajništva za odnose sa vjerskim zajednicama i nacionalnim manjinama Ureda predsjednika Vlade Mađarske, Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Središnjeg državnog ureda, ujedno i izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa.

- Biti danas ovdje, u ovome lijepome, lijepo ispunjenom prostoru i pozdraviti vas u ime državnog tajnika Zvonka Milasa, u ime Središnjeg državnog ureda je osobita čast. Zadivljujuće je, koliko je toga postignuto u 30 godina. Sjetit ćemo se, prije 30 godina je potpisan sporazum između Mađarske i Hrvatske, dakle između naših dviju država, o obostranoj zaštiti nacionalnih manjina, u kojima se na jedan optimalan način strukturirala buduća briga nacionalnih manjina. To nije ostalo prazno slovo na papiru ni u Republici Hrvatskoj, ni u Mađarskoj. Naše su dvije države najbolji europski primjer zaštite nacionalnih manjina i to često potvrđujemo. To nam svjedoče međunarodne institucije, toga smo svjesni svi, a ono što je nama najvažnije, to misli većina naših Hrvata u Mađarskoj i Mađara u Hrvatskoj. Izravan rezultat takve jedne pozitivne klime i otvorenosti Mađarske države je ovo što se uspjelo učiniti ovih 30 godina.Vlada Republike Hrvatske, kontinuirano ulaže velika sredstva, ulaže puno energije i smatra hrvatsku nacionalnu maniju izuzetno važnim činbenikom kako vanjske tako i unutarnje politike. No, ono što je ključno, to su ljudi koji su gradili ovu samoupravu i sve ove institucije. Sve to što radite je imalo smisla i učinili ste velike stvari. Hrvatska državna samouprava je najbolji primjer organiziranja manjinskih zajednica u Mađarskoj, uzoran primjer organiziranja hrvatske nacionalne manjine u svim državama u kojima živimo, istaknuo je Bošnjak.

Hrvatski veleposlanik dr.sc. Mladen Andrlić obratio se nazočnima.

„ Dužnost mi je bila, ali i zadovoljstvo u posljednjih osam godina, pa već i devetu, biti u nizu aktivnosti koje, naravno, podupire veleposlanstvo Republike Hrvatske, odnosno Vlada RH. Niz je različitih trenutaka u životu svake organizacije, ali ono što je najvažnije je spoj institucionalnog i ljudskog. I to se očituje u djelovanju HDS-a. Riječ je o strateški i politički najvažnijoj organizaciji Hrvata, hrvatske manjine u Mađarskoj. Institucije se razvijaju, ljudi se mijenjaju, ali poruka, cilj, ostaju jednaki, nastojanje da se kao manjina pokažeš društveno koristim. Tu nastaju mnogi međunarodni, mnogi međuodnosi u kojima onda ima i određenih rezultata. Brinuti se i uspjevati poticati razvoj jednog kazališta izvan matične države ili poticati i brinuti o ravnomjernom podržavanju obrazovanja na svim razinama, od sveučlišne do osnovne, pa i gimnazijske. Skrbiti o kulturno-umjetničkih aktivnosti, koje uvijek ostaju temeljem onog šireg djelovanja. Iz Republike Hrvatske pokušali smo to uvažiti i onom porukom priznanja na proteklom hrvatskom Danu u Pečuhu, kada je Predsjednik uručio priznanja, s čime se podupire dalnji rad upravo kulturnih ustanova Hrvata u Mađarskoj. Škole su važne, sve je važno, pojedinačno osjećanje, razvoj u obitelji, vjera, ali bez kulturne svijesti i samosvijesti teško je dalje. I zato vjerujem da će na tom pravcu biti i dalje uspješnijih postignuća, poručio je Andrlić.

Joso Ostrogonac, predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj, čestitao je obljetnicu kako je sam rekao „u ime 5 godina "starijeg brata" i istaknuo da mu je jako drago da je "mlađi brat", HDS jako uspješan.

Dopredsjednica HDS-a Angela Šokac Marković prisjetila se proteklih godina provedenih u radu Hrvatskoj državnoj samoupravi.

- Živimo vrijeme promjene i danas, prisjećamo se burnih događanja koje su uzburkale svijet oko nas, razorile stare strukture, ukinule postojeće organizacije, prepustili su nas samosnalaženju u tim prilikama. Pokušaj snalaženja zahvaljujući hrvatskim intelektualcima pokrenulo je formiranje nekih centralnih organa, koji su kasnije izrasli u današnju najveću civilnu krovnu udrugu, Savez Hrvata u Mađarskoj. Posredovanjem udruge Saveza Hrvata postavljena je prva izborna lista i utemeljena Hrvatska državna samuprava. Od samog osnutka pratile su nas ključne vrijednosti, povezanost, duboki osjećaj pripadnosti, zajedništvo, jezik, vjera i odgovornost. Tijekom 30 godina nabrojene vrijednosti su, nažalost, dosta puta izgubile svoj značaj promjenom osobnog ponašanja. Lokalni interesi su donijeli raskol koji je razdijelio regionalne zastupnike i postavio ih nasuprot jednim drugima. Usaglašavanju raznolikosti mišljenja tražilo je puno strpljenja, odricanja, a pogotovo smirenosti. Teško je bilo dorasti ulozi prihvatanja jedinstvenog cilja, a to je dobrobit svih Hrvata. Kada sami sebe dijelimo na jednu ili drugu listu, kada nas vode osveta, taština, zavist i neosnovana mržnja, nema rezultata, kaže Šokac Marković.

Bez zajedništva nema složne obitelji, prijateljstva, vjerne ljubavi, a nema ni naše zajednice.

- Govorimo istim jezikom, a ne uvažavamo njegove najljepše riječi, kao što su poštenje, data riječ, tolerancija i razumijevanje. Svako od nas na svoj način, doživljava svoju poziciju, svoju ulogu sudionika u oblikovanju narodnosnog života. Ta je uloga stečena povjerenjem naših birača, to je služba i odgovornost. Služba očuvanja baštine, materijenskog jezika, ponosa pripadnosti i odgovornost za svake odluke, za svakog pojedinca hrvatske narodnosti. Zadovojstvo na ostvarenim uspjesima i rezultatima predstavlja nagradu za dobro obavljen posao. Tijekom ovih godina upoznala sam divne, drage ljude, ugledala se u njih i sa zahvalom odajem počast svim bivšim i sadašnjim zastupnicima, društvima, ustanovama koji su svojim neumornim radom i primjerom doprinijeli da mi danas slavimo obljetnicu Hrvatske državne samouprave, zaključuje.

I Đuso Dudaš, bivši dopredsjednik Hrvatske državne samouprave podijelio je svoje uspomene, prisjećanja proteklih godina, istaknuvši da je očuvanje hrvatskoj jezika od ključne važnosti.

- Osnovali smo 57 lokalnih samouprava. Dokazali smo da nismo samo folklorna skupina bez nacionalnih svijesti i identiteta. Za mene najvažniji je hrvatski jezik, u obitelji, u vrtiću, u školama, u civilnim udrugama. Jer nitko nas neće sačuvati, to moramo učiniti mi sami, a jedan zalogaj je i onaj najvažniji: hrvatski jezik. Mene uvijek ljuti kad čujem u mješovitim obiteljima, gdje su čisto Hrvati i otac i i mati, kako se priča mađarski. Ako roditelji nisu svjesni toga što znači da i djeca i unuci govore hrvatski, onda vrtić i škola mogu samo jedan dio popraviti one greške što su neki izostavili.Važne su i korisne veze s matičnom domovinom i to na državnom, na regionalnom, mjesnom razinom. Godine 1995. je u Pećuhu utemeljen Generalni konzulat, i samim tim činom, naš položaj se povisio.1997. godine je nas posjetio sada već pokojni predsjednik, dr. Franjo Tuđman. U očuvanju nacionalne opstojnosti, nazamjenjivu pomoć mora pružiti matična država, Republika Hrvatska. U svemu ovome važno je obrazovanje, gradnja i očuvanje škola, poručio je Dudaš.

Nazočili su i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, predsjednik Društva Gradišćanskih Hrvata Vinko Hergović, voditelj službe za pravni položaj, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo hrvatske nacionalne manjine pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Vedran Iskra, urednica web portala Hrvatske matice iseljenika Snježana Radoš, diplomatska savjetnica Marina Sikora, opunomoćena ministrica Silvija Malnar, a izlaganje o povijesti HDS-a imao je Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.

- Ako se vratimo u prošlost onda se moramo vratiti u 1993 godinu kada je prihvaćen zakon o pravima nacionalnih etničkih manjina. Taj zakon je bio osnova da bi godinu dana kasnije, organizirali prvi manjinski izbor. Savez Hrvata u Mađarskoj u tom razdoblju bio je ključni partner i mađarskoj vladi i hrvatskoj, kada je bilo riječ o hrvatskoj manjini u Mađarskoj. Nakon izgradnje manjinskog sustava, ova ključna funkcija zapravo prelazi na državnu samoupravu i ključna ustanova ili ključna institucija, možda još bolje pravna, ostaje Hrvatska državna samouprava u svim kontaktima sa strane mađarske vlade prema hrvatskoj zajednici, ali i obrnuto. Pa tako Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj je konstituirana 1995. godine na temelju članka 68., zakona br. 20 iz 1949. o Ustavu Republike Mađarske i Zakona o pravima nacionalnih i etničkih manjina br. LXXVII iz 1993. Godine, objasnio je Blažetin.

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan dodijelio je priznanja svim zaslužnima za izvrstan rad samouprave proteklih 30 godina. Moderatorica događaja je bila Lelle Tomszer. Nakon uvodnog dijela predstavljena je i izložba posvećena obljetnici, a za glazbeni se program pobrinuo Tamburaški sastav Koprive.