Zločin koji Zrin ne zaboravlja: Ubijena trećina Hrvata, preživjeli prognani

Tradicionalno hodočašće u Zrin i 83. obljetnica stradanja Zrinjana jučer su obilježeni polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, molitvom i mimohodom do spomen-crkve Našašća sv. Križa gdje je svečano misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Kako se navodi u priopćenju Sisačke biskupije, od 1996. preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja iz rujna 1943. kada su partizani i četnici ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća svetoga Križa, kao i cijelo selo, a sve preživjele su komunističke vlasti raselile, oduzele im imovinu i zabranile povratak u Zrin.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić misu je predvodio sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom i više svećenika, te blagoslovio novo zvono na spomen-crkvi, posvećeno s. Andriji i sv. Tomi, a na obilježavanju je bio i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Biskup Košić podsjetio je na slavnu, ali i tragičnu povijest Zrina upozorivši da kolijevka imena Zrinskih i danas nije dobila mjesto koje zaslužuje u hrvatskoj povijesnoj i nacionalnoj svijesti.

Nadbiskup Hranić posebno je govorio nasilno prognanim i raspršenim Zrinjanima te njihovoj djeci i unučadi o evanđeoskom odnosu prema grijehu, zlu, nepravdi i čovjeku koji je zlo počinio.

Naglasio je da Isus nikada nije poistovjećivao grijeh s grešnikom i da borba protiv zla ne smije postati borba protiv čovjeka, kao i da ne žele okupljanjem služiti dodatnom širenju mržnje prema onima koji su ih protjerali.

- Mi se danas ovdje želimo jednostavno utvrđivati kao pojedinci i kao društvena i crkvena zajednica u evanđeoskom načinu oslobađanja od pretrpljenoga zla; poručiti da je i komunizam bio totalitarni sustav koji se ne može i ne smije štititi, a još manje veličati jer smo na svojoj koži osjetili zloću i okrutnost njegove ideologije; da treba popraviti štetu i nepravdu u svemu što je moguće, kazao je.

Upozorio je i da se još uvijek ne pristupa svim arhivima, grobištima i istraživanjima koja bi omogućila cjelovito sagledavanje povijesnih događaja, bez obzira na to kakva god utvrđena istina bila.