Zadar - grad po mjeri čovjeka i za one iz najudaljenijih krajeva svijeta

Postajemo sve više useljenička zemlja, a pitanje je snalazimo li se u toj ulozi i prepoznajemo li njezin potencijal. Upravo o toj temi raspravljalo se na okruglom stolu u Zadru. U taj se grad najčešće vraćaju Hrvati iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Australije, dok poseban fenomen predstavljaju drugi i treći naraštaj iz Južne Amerike. Oni dobivaju stipendije za učenje hrvatskog jezika, a na raspolaganju su im i državne mjere poput potpora za pokretanje obrta, stambenog zbrinjavanja i poreznih olakšica, zbog čega mnogi odlučuju ostati u Hrvatskoj.

Centar za strane jezike Sveučilišta u Zadru redovito organizira tečajeve hrvatskog jezika za strance i potomke iseljenika, pri čemu je riječ uglavnom o stipendistima Ministarstva demografije i useljeništva, kojih je svake godine oko četrdesetak.

 

Prorektorica Sveučilišta u Zadru i voditeljica Centra za strane jezike Ivana Lončar objasnila je kako, osim samog učenja jezika, organiziraju i brojne kulturne aktivnosti s ciljem jezične i kulturne integracije. Naglasila je da svi polaznici dolaze s željom da nauče jezik svojih predaka, koji se najčešće izgubio kroz drugu, treću ili četvrtu generaciju.

Primjer takvog povratka je i Ornela Cardaci, pripadnica treće generacije rođena u Argentini, koja se sa suprugom doselila u Zadar. Istaknula je kako su joj djed i baka bili Hrvati te da je oduvijek željela živjeti u Hrvatskoj i naučiti jezik. Dodala je da je kroz zajednicu u Argentini već usvojila dio tradicije, poput plesa, pjesme i molitve na hrvatskom jeziku. Ona radi kao odvjetnica, dok je njezin suprug zaposlen u turizmu, a oboje svoje poslove obavljaju na daljinu. Njezin suprug Alejandro Monteagudo naglasio je kako Hrvatsku doživljava kao prekrasnu i sigurnu zemlju te istaknuo ljepotu Zadra, njegove povijesti i prirodnog okruženja.

U Zadru je održan i okrugli stol o povratničkim potencijalima i mogućnostima poticanja povratka hrvatskih iseljenika.

Savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Vanda Babić Galić istaknula je velik interes Hrvata iz Južne Amerike za povratak, dodavši da su oni prepoznati kao posebna kategorija unutar sustava. Naglasila je i kako se pozitivan trend povratka ne odnosi samo na Južnu Ameriku i Kanadu, nego i na europske zemlje, osobito Njemačku.

Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj pojasnila je kako su se ranije uglavnom vraćali ljudi pred kraj radnog vijeka, dok danas dolaze mlađi, visokoobrazovani pojedinci. Posebno je istaknula fenomen povratka druge i treće generacije iz Australije te čak šeste i sedme generacije iz Južne Amerike.

Zadar se pritom ističe kao jedan od gradova s pozitivnim migracijskim trendom, u koji se svake godine vraća oko stotinu iseljenika.

Gradonačelnik Šime Erlić naglasio je kako Zadar bilježi iznimno dobre rezultate u povratku iseljenika, osobito iz Australije, ali i drugih dijelova Europe. Dodao je da je riječ o gradu koji u posljednjih deset godina najbrže raste u Hrvatskoj po broju stanovnika.