U HNK održan okrugli stol "Kultura, jezik i identitet"

Okrugli stol "Kultura, jezik i identitet" u sklopu kulturne manifestacije Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske održan je u utorak u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu. 

Okrugli stol je vodio Milan Bošnjak, a kao panelisti sudjelovali su dopisni član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) s višedesetljetnim prebivalištem u Torontu Vinko Grubišić, ravnateljica Hrvatskoga centra u Beču Gabriella Novak Karall, ravnatelj HNK u Mostaru Ivan Vukoja, urednica Fenix Magazina iz Frankfurta Marijana Dokoza te Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Crne Gore (HNV CG) iz Tivta.

Po riječima Zvonimira Dekovića iz HNV-a Crne Gore Hrvati Boke kotorske nisu iseljenici nego autohtoni narod. Hrvatski jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja nego i temelj kulturno-povijesnoga i nacionalnog identiteta hrvatskoga naroda, rekao je Deković i dodao kako je jezik kroz stoljeća bio čimbenik koji je povezivao Hrvate bez obzira na državne granice, političke okolnosti i društvene promjene.

Deković smatra kako je danas u vrijeme globalizacije i ubrzanih migracija posebno važno pitanje očuvanja hrvatskoga jezika za hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske.

Naglasio je kako su hrvatske zajednice u Boki i u Srbiji prepoznale važnost očuvanja hrvatskoga jezika. U Boki - Tivtu i Kotoru - već 21 godinu organiziraju nastavu na hrvatskom jeziku, uspostavili su hrvatski Radio dux te pokrenuli Hrvatski glasnik, jedini tiskani medij Hrvata u Crnoj Gori, rekao je Deković.

Podsjetio je kako je hrvatski jezik u Crnoj Gori ustavna kategorija pa je on, uz ostale i službeni jezik. Bokeljski Hrvati i danas čuvaju svoj jezik, kulturu i baštinu, rekao je i dodao kako posebnu važnost imaju kulturne institucije.

Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja istaknuo je kako je pitanje jezika u BiH kao i većina tema vrlo složeno i gotovo kompleksno pitanje.

Hrvati u BiH su konstitutivni narod pa bi iz te pozicije trebali imati sva moguća nacionalna prava, odnosno pravo na svoj identitet, člana predsjedništva pa i svoj entitet, rekao je Vukoja i dodao kako su Hrvati iz formalne ustavnopravne pozicije dovedeni do toga da im se sva prava osporavaju i negiraju te se svode na kategoriju prava manjih nego što ih imaju neke nacionalne manjine u demokratskim društvima i državama kao što je Hrvatska.

Ocijenio je kako je hrvatska borba za poziciju kulture i identiteta neodvojiva od nacionalne borbe za institucionalno priznanje Hrvata kao konstitutivnoga naroda.

Vinko Grubišić je istaknuo kako su Hrvati u Kanadi uveli učenje hrvatskoga jezika na temelju plaćanja poreza. 

- Oni koji plaćaju porez u Kanadi imaju pravo da njihova djeca uče hrvatski jezik", rekao je i dodao kako su odmah nakon toga imali dva razreda učenika.

Ravnateljica Hrvatskoga centra u Beču Gabriella Novak Karall ocijenila je kako je pitanje jezika jedno od ključnih pitanja identiteta gradišćanskih Hrvata jer se se bez jezika ne može stvarati kultura.

Istaknula je i kako gradišćanskohrvatski jezik spaja Hrvate iz Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke. Mi smatramo gradišćanskohrvatski jezik djelom velikoga hrvatskog jezika, rekla je i dodala kako nas jezik sve spaja.

Urednica Fenix Magazina iz Frankfurta Marijana Dokoza smatra kako je glavni problem hrvatskoga jezika u Njemačkoj to što on hrvatskoj djeci sve više postaje strani, a ne materinski jezik.