Svečanost uz završetak izgradnje koridora Vc kroz Hrvatsku

Teško je uhvatiti fotografijom našeg premijera Andreja Plenkovića samog, ali to je uspjelo Nedi Maretić koja je pratila svečano obilježavanje završetka izgradnje koridora Vc autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Mađarskom, kad  je izjavio kako je riječ o 'strateškom ulaganju za daljnji razvoj istoka naše zemlje, kojim ujedno povezujemo Hrvatsku, Mađarsku i BiH u zajedničku europsku prometnu mrežu'.

- Završetkom ove dionice od Belog Manastira do mađarske granice, Hrvatska je u potpunosti ispunila svoj dio obaveza, mi smo jedna od tri zemlje koje su u koridoru. Hrvatska i Mađarska uspješno su dovršile svoje dionice Koridora Vc, stvarajući ključnu prometnu poveznicu europskog sjevera i juga, a za njegovu punu funkcionalnost preostaje još dovršetak radova na dijelu trase u Bosni i Hercegovini, koridor koji ima 330 km, do sada je izgrađeno oko 130 km. Kada se taj dio dovrši , onda ćemo osjetiti intenzitet prometa u cijeli razvojni zamah koji ova autocesta ima i za Hrvatsku i za Mađarsku i za BiH, i uopće za povezivanje zemalja srednje Europe - rekao je Plenković.

U mandatima hrvatske Vlade radilo se na tri faze ovoga projekta, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti.

- Mi smo do sada realizirali dio od Osijeka do Belog Manastira, mosta Svilaj, na otvaranju bila je i predsjednica Europske komisije, i sada ovih zadnjih nešto više od 5 km koji povezuju Beli Manastir i mađarsku granicu. To govori da smo planirali, od izbora 2016. kada smo župan Anušić i ja napravili jedan veliki dogovor, odmah u toj izbornoj kampanji, da se u hrvatskoj politici da odgovarajuća važnost Slavoniji, Baranji i Srijemu, što je podrazumijevalo puno veći zaokret nacionalne politike prema 5 slavonskih županija, kada smo odlučili krenuti s projektom Slavonija, Baranja i Srijem i kada smo i ovaj projekt vratili na izvorne postavke. Bilo je promišljanja da se umjesto četvorotačne autoceste, grade samo dvije trake, što nije bilo u suglasnosti s onim što se zove europski koridor, i ta naša odluka imat će u godinama koji su pred nama dalekosežne i pozitivne posljedice za razvoj i za međusobnu suradnju - istaknuo je premijer.

Napomenuo je da su danas Budimpešta i Osijek spojeni na praktički samo dva sata vožnje, što je veliki korak povezivanja Hrvatske i Mađarske. 

- Napravili smo žilu kucavicu ekonomskog razvoja ovog dijela Europe. To je posebno važno za odnose između Hrvatske i Mađarske koji će i time dobiti na intenzitetu, da će povezanost, razmjena, međusobno razumijevanje, gospodarski odnosi te briga o nacionalnim manjinama, kako Hrvata u Mađarskoj, tako i Mađara u Hrvatskoj, i sa ovim projektom dobiti jednu novu, snažniju dimenziju - zaključio je Plenković.

Govoreći o širem, europskom kontekstu, premijer je istaknuo članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, koje je učinilo veliku razliku u kvaliteti života, te podcrtao politiku hvatanja koraka s članicama koje su duže u Europskoj uniji, pa tako i s Mađarskom, kojoj je i ovom prigodom zahvalio na potpori u procesu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji.

- Mađarska je Hrvatskoj pomogla značajno kada smo zatvarali pristupne pregovore 2011. i mi znamo cijeniti tu mađarsku potporu. I nakon toga smo ovih godina nastojali pozicionirati Hrvatsku na vrlo učinkovit način da iskoristimo sve pogodnosti našeg međunarodnog položaja i ta se promjena osjeti. - Naveo je da je Hrvatska na početku mandata bila na 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a sada je dosegla 78 posto razvijenosti, što svjedoči o konkretnim rezultatima i postignućima. Premijer je podsjetio da ovaj projekt pokazuje kako prometna infrastruktura postaje pokretač novih investicija, otvaranja radnih mjesta i zadržavanja mladih u svojim sredinama.

Dovršetak A5 samo je jedan od prioriteta hrvatske prometne politike, jer paralelno razvijamo projekte koji osiguravaju uravnotežen gospodarski rast i povezanost svih dijelova Hrvatske.

Na svečanosti su se obratili i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar graditeljstva i prometa Mađarske Janos Lazar te predsjednik Uprave, Hrvatskih autocesta Boris Huzjan.

- Kao ministar mora, prometa i infrastrukture, posebno sam ponosan što je Osječko-baranjska županija prometno potpuno povezana s Mađarskom i srednjom Europom autocestom, s okolnim područjima brzim cestama, a središtima svakodnevice obnovljenim lokalnim prometnicama i što svjedočimo ostvarenju ovog strateškog projekta koji Istok Hrvatske trajno povezuje sa središtem Europe i otvara mu nove razvojne potencijale - izjavio je ministar  Butković.

Butković je napomenuo da je 2018. godine Vlada Republike Hrvatske donijela hrabru i stratešku odluku da će ovaj projekt biti dovršen.

- Ta je odluka bila ključna – osigurala je financijska sredstva, kontinuitet radova i upravo nas ona dovodi do današnjeg trenutka kada, s ponosom i zahvalnošću, otvaramo novo poglavlje prometne povijesti naše zemlje. -

Završetkom ove dionice Hrvatska dobiva izravnu i učinkovitu vezu s autocestom A3 i glavnim nacionalnim prometnim pravcima, kao i s koridorom RH1 te pomorskim i riječnim lukama.

- Posebno želim istaknuti da je ova godina u prometnom smislu bila godina velikih ostvarenja. Prošli mjesec obilježili smo još jedan povijesni trenutak – puštanje u promet obnovljene stare cijevi tunela Učka, projekta koji je desetljećima bio san generacija, a danas je simbol hrvatske prometne povezanosti. Učka i Koridor Vc – dva su krunska projekta koja najbolje pokazuju našu predanost viziji povezane, učinkovite i moderne Hrvatske. No, niz je još značajnih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture na području Osječko-baranjske županije, od izgradnje obilaznica i lokalnih prometnica, poput obilaznica Petrijevaca ili obilaznice Belog Manastira, otvorene 2022. do završetka dionice koja je prethodila današnjoj, a to je Beli Manastir - Osijek. Ovo su samo neki od projekata koji svakodnevno olakšavaju život građana, povećavaju sigurnost i otvaraju prostor za nova ulaganja. Osim toga, provodi se niz projekata poboljšanja javnog gradskog prijevoza u Gradu Osijeku, gdje je sufinancirana nabava 25 novih autobusa i 20 novih niskopodnih tramvaja, a modernizira se i tramvajska infrastruktura. -

- Sigurnost na autocestama temeljna je vrijednost i ključna zadaća Hrvatskih autocesta, kao upravitelja najvećeg dijela autocestovne mreže u Republici Hrvatskoj. U proteklom razdoblju intenzivno smo radili na poboljšanjima, a upravo ovaj projekt predstavlja značajan iskorak u tom smjeru - rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan i dodao:

- U sklopu projekta zamijenjene su stare analogne kamere te smo dodatno postavili nove digitalne kamere na trasi autocesta u zonama čvorova, odmorišta, naplatnih postaja, većih objekata (mostovi, vijadukti) te u tunelima. Ukupno je postavljeno 1.895 novih digitalnih IP kamera duž autocesta pod upravom HAC-a, čime se značajno podiže razina nadzora i brzina reakcije u slučaju incidenata. Time se skraćuje vrijeme čekanja pomoći i povećava ukupna sigurnost svih sudionika u prometu. -

Ovo nije prva nagrada koju su primili za doprinos sigurnosti.

-Podsjećam da smo 2019. godine bili nagrađeni u kategoriji medijske promocije sigurnosti za kampanju Hitni koridor spašava život — kampanju koja je imala snažan utjecaj na svijest vozača i širu javnost. Na kraju, svima želim ugodno i prije svega sigurno putovanje hrvatskim autocestama - istaknuo je Huzjan.

Ministar graditeljstva i prometa Mađarske Janos Lazar, istaknuo je da povezivanje mađarske autoceste M6 i hrvatske autoceste A5 nije samo pitanje dviju zemalja. Nije važno samo za dva naroda, već i za Europu koja traži sebe.

- Ova autocesta je možda najvažniji dio europskog željezničko-cestovnog prometnog koridora koji u širem smislu povezuje regije Baltičkog i Crnog mora, ali u užem smislu, Srednju Europu s Balkanom. Ako hoćete: Dunav s Jadranom. Koji tako obnavlja cirkulaciju krvi u regiji, koja je nekoć – u sretnim mirnim vremenima prije 100 godina – bila jedna od najbrže razvijajućih i rastućih intelektualno-ekonomskih „unija“ starog kontinenta. -

Izgradnja saveza unutar sustava, zahtijeva ceste, lokalna i prekogranična ulaganja u infrastrukturu.

- To je ono što današnjem danu daje izniman značaj. Istovremeno, želio bih vam reći da ova izgradnja autoceste ne stoji sama za sebe. To je organski dio, važan dio ogromne slagalice koju Mađarska pokušava riješiti za vlastiti nacionalni prosperitet i "povratak" i ponovni prosperitet regije. I to je slučaj od 2010. godine, prekretnice u mađarskoj razvojnoj politici. U ovih 15 godina moja je zemlja izgradila toliko autocesta i brzih cesta da mađarska cestovna mreža - proporcionalno broju stanovnika - sada doseže razinu najrazvijenijih zapadnih zemalja. Od 2010. godine potrošila je više od 10 i pol milijardi eura u razvoj cesta. Od toga je obnovljeno ili izgrađeno oko 1000 kilometara brzih cesta. Tako, na primjer, i autoceste koje vode do državnih granica. Jer za nas suverena i domoljubna ekonomska politika ne znači zatvorenu ili sebičnu ekonomsku politiku, već otvorenu, i to u svim smjerovima, na zapad i istok, na sjever i jug. 2010. godine, kada smo preuzeli vlast, samo su 3 autoceste dosezale granicu zemlje. S trenutnim puštanjem u promet autoceste, taj se broj povećao na 10. Granica ovdje, iza nas, više nas ne razdvaja, Hrvate i Mađare, već nas spaja. Prijeđimo je, približimo se jedni drugima i ojačajmo našu suradnju. Obnovimo našu malu Uniju unutar velike Unije, možda time možemo doprinijeti obnovi cijele europske zajednice - zaključio je Lazar.

U pratnji predsjednika Vlade bili su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Tomislav Leko, glasnogovornik Vlade Marko Milić i viši savjetnik Ureda za odnose s javnošću Damir Galić. Uz niz visokih državnih, gradskih i lokalnih dužnosnika RH i Mađarske, među kojima i županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, gradonačelnik Grada Belog Manastira Igor Pavelić, pribivao je i veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić sa suradnicima, generalni konzul RH Drago Horvat, počasni konzul RH Atila Kos, kao i predsjednik HDS-a i predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Gugan i glasnogovornik Hrvata u Parlamentu Mađarske Jozo Solga, te veleposlanik Mađarske u RH Csaba Demcsak. Uoči svečanosti održan je i sastanak predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića sa zastupnikom mađarske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru Robertom Jankovićem i članovima Izvršnoga predsjedništva Demokratske zajednice Mađara Hrvatske u njihovom sjedištu u Belom Manastiru. Dionicu autoceste blagoslovio je vlč. Drago Tukara, ravnatelj Nadbiskupskog vikarijata i Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije.

U glazbenom programu nastupili su mađarski mješoviti zbor Alfalusi i hrvatska ženska klapa Allegre. Završetkom ovog velikog projekta Hrvatska je dokazala da zna planirati, graditi i dovršiti strateške projekte koji mijenjaju lice zemlje. Dovršetkom autoceste A5 i Koridora Vc, Hrvatska je ostvarila važan strateški cilj – povezala se sa srednjoeuropskim prometnim sustavom, otvorila nove prilike za rast i učinila Slavoniju i Baranju dostupnijima, povezanijima i konkurentnijima nego ikad prije. Autocesta je u prometu bila već sljedećeg dana, 7.10. od 6 sati.