Prosvjed u Zagrebu: "Sustav se mora mijenjati iz korijena"

Središnji zagrebački trg ispunilo je tisuće građana na prosvjedu ''Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku'' u organizaciji GI "Gospić je naš dom" zbog desetaka tona ilegalno odloženog otpada na gospićkom području.

Organizatori su poručili kako se sustav mora mijenjati iz korijena te su pozvali na političku odgovornost zbog svih crnih točaka u Hrvatskoj. Uputili su zahtjeve Vladi, a prvi je da u roku od 20 dana predstavi cjelokupni program sanacije s obvezujućim rokovima. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je da Hrvatska ne dopušta neograničen uvoz svih vrsta otpada te da nije točna tvrdnja da se opasni otpad može slobodno uvoziti.

- Nismo svi isti, ovdje smo svi različiti, ali ovdje smo se okupili zato što nas povezuje nešto što je puno veće od naših razlika - to je pravo na zdrav život, pravo na zdrav zrak, pravo na čisto tlo i čistu vodu, pravo na našu domovinu kakvu smo je sanjali, rekao je u govoru Vjekoslav Bušić ispred Građanske inicijative "Gospić je naš dom".

Mi nismo ovdje zato što smo htjeli, nego zato što smo morali, rekao je. Upitao je tko je dopustio da se dvije i pol godine zagađuje tlo te poručio kako se sustav mora mijenjati iz korijena i da prosvjed mora postaviti novi standard koji je trebao biti postavljen prije 36 godina.

- Vratimo struku na čelo svih institucija i izbacimo sve one koji su tamo temeljem političke iskaznice, naveo je. Između ostalog, Bušić je rekao kako ovo nije samo pitanje Gospića, već i cijele Hrvatske, te da se odgovornost mora tražiti za sve crne točke. 

Gospićanka Željka Šikić prva je održala govor na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića.

- Hvala vam od srca. Hvala vam što mi vraćate vjeru u ljude, vjeru u nas, hvala na svakoj poruci, na svakom slovu. Hvala na svakom javnom istupu jer za to treba imati danas hrabrosti. Posebno vam hvala što ne date politiku u svoju butigu. Nas koji živimo svoj život dostojanstveno, predali ste u ruke ekomafiji, rekla je među ostalim Šikić.

Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved kazao je da je Vlada itekako svjesna situacije u Gospiću te da u sanaciji odlagališta otpada postupa zakonito, sustavno, odgovorno i transparentno, a postupke SDP-a, Možemo! i Mosta ocijenio je ''čistim politikanstvom''.

Prosvjedu za Liku pridružili su se i brojni oporbeni političari.

- Ovo nije stvar politike, ovo je stvar zdravog razuma i nefunkcioniranja sustava u Hrvatskoj. Zato hodajmo za Liku, i hodajmo za Hrvatsku, izjavio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a.

- Danas smo samo došli slušati narod. Danas političari trebaju slušati jer su političari koji su se kleli u domoljublje i u zemlju izdali ovaj narod i trovali našu Liku. Danas smo došli slušati, kazao je Nikola Grmoja, predsjednik Mosta.

- Ni po jednoj definiciji zaštita okoliša ne može biti politički monopol bilo koje stranke ili bilo koje ideologije. To je monopol svih nas, rekao je Stipe Petrina, načelnik Općine Primošten.

Dušica Radojčić (Možemo) izjavila je kako današnji prosvjed pokazuje da su „ljudi siti i da je promjena nužna“. "Gospić i Lika su simbol korupcije i nebrige za građane“, kazala je.

- Ovo je prosvjed u organizaciji građana Hrvatske. Ovdje sam kao građanka Hrvatske koja želi čistu zemlju, ali pitajmo danas građane što oni žele', rekla je predsjednica Centra Marijana Puljak.

Nino Raspudić (Drito) poručio je kako je na prosvjed došao bez stranačkih obilježja kako bi čuo ljude iz Gospića, dodavši kako to nije samo problem Gospića, već i cijele Hrvatske.

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Ivan Matijević poručio je da neće ići na prosvjed u Zagrebu "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku jer odbija dvostruke kriterije po kojima se za Liku, gdje je sanacija već ugovorena traži hitnost, dok se u Zagrebu, gdje sanacija nije ni pripremljena, šutnjom štiti Tomaševićev nerad.

Resorno Ministarstvo osporava tvrdnje o slobodnom uvozu opasnog otpada

Hrvatska ne dopušta neograničen uvoz svih vrsta otpada te nije točna tvrdnja da se opasni otpad može slobodno uvoziti, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, potvrdivši da je rast uvoza otpada zabilježen nakon ulaska u EU, a vrhunac je dosegnuo 2021. godine.

Sustavno praćenje prometa otpadom u Hrvatskoj započelo je 2004. godine, a nakon ulaska u EU zabilježen je rast uvoza koji je vrhunac dosegnuo 2021. godine, odgovorilo je Ministarstvo Hini koja je zatražila da joj dostavi podatke o uvozu otpada, da po godinama izvijesti o količinama i vrsti uvezenog otpada.

Ministarstvo navodi da se posljednjih godina količine uvezenog otpada stabiliziraju, pa tako prema posljednjim službenim podacima ukupni godišnji uvoz iznosi 871.255 tona. Ističe i da od toga uvjerljivo najveći dio čini neopasni otpad - oko 864.000 tona, dok se opasni otpad uvozi u znatno manjim količinama od oko 7.100 tona.