Pozdravna riječ na 30. Forumu hrvatske manjine

Hrvatska matica iseljenika danas organizira 30. Forum hrvatske nacionalne manjine  pod naslovom "Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu". 

Ova tradicionalna manifestacija okuplja predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica, stručnjake i institucije s ciljem istraživanja raznih pitanja i izazova s kojima se susreću hrvatske manjine u suvremenom društvu.

Kroz panele, rasprave i izlaganja 30. Forum hrvatske manjine pruža vrijednu platformu za istraživanje potencijala knjižnica i digitalnih platformi u očuvanju jezika, kulture i identiteta hrvatskih manjinskih zajednica u zemljama u kojima žive.

Prenosimo pozdravni govor ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Zdeslava Milasa u cijelosti.

Poštovani Ministre,

cijenjeni visoki uzvanici, uvaženi veleposlanici i diplomati, ravnatelji, dekani,

poštovani predstavnici hrvatske manjine iz europskog susjedstva,

profesorice i profesori, drage studentice i studenti, učenice i učenici,

poštovani predstavnici medija, kolegice i kolege,

osobita mi je čast što vas mogu najsrdačnije pozdraviti na jubilarnom Forumu hrvatske nacionalne manjine, koji Hrvatska matica iseljenika organizira punih tri desetljeća.

Forum se s vremenom pozicionirao kao jedinstven stručni skup na kojem se temeljito propituje i unapređuje institucionalna skrb hrvatske države za našu manjinu u 12 europskih država, od kojih su 8 članice Europske unije.

Posrijedi su geografske širine srednje i jugoistočne Europe, koje nakon rušenja Berlinskoga zida i pada komunizma, „povezuje“ Vijeće Europe kao najstarija europska organizacija čiji su glavni ciljevi - jačanje suradnje na Starom kontinentu, promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te demokracije i vladavine prava.

Na Forumu su analizirana važna postignuća država članica u odnosu na 2 vrlo bitna multilateralna ugovora Vijeća Europe i to „Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina“ (1994) i „Povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima“ (1992/s primjenom 1998). Republika Hrvatska tu stoji vrlo dobro u odnosu na ove spomenute multilateralne ugovore Vijeća Europe kad se gleda položaj i status 22 manjine koje žive na hrvatskom teritoriju, što se na žalost ne može reći za pojedine zemlje iz našeg susjedstva.

Dio zemalja postiže odlične rezultate u poštivanju manjinskih standarda poput Mađarske, Rumunjske, Češke, Slovačke i Italije dok pojedine zemlje još trebaju poboljšavati manjinske standarde kad su u pitanju recimo prava na dvojezično obrazovanje, odnosno osnovno obrazovanje na materinskom hrvatskom jeziku – koji je jedan od 24 službenih jezika Europske unije. Kvaliteta bilateralnih odnosa Hrvatske s drugim državama izrazito utječu na položaju hrvatske manjine u pojedinoj državi.

Status hrvatske manjine u Vojvodini jest problematičan, tim više što službena politika potiče podjelu u hrvatskoj zajednici. Stoga apeliram na sve naše manjinske predstavnike da zbiju redove kako bi jačali položaj hrvatske manjine u Srijemu, Banatu i Bačkoj. Može nam biti svima geslo naših ponosnih gradišćanskih Hrvata koji sam još kao dječak upamtio, čitajući Hrvatske novine u Beču, na svakom broju na naslovnoj strani istaknuto: SLOGA JE MOĆ!

Nadalje, tijekom protekla tri desetljeća Forum je raspravljao i o drugim pitanjima vezanim uz vitalne čimbenike višestoljetne autohtone hrvatske manjinske zajednice, koja danas na tlu srednje i jugoistočne Europe ukupno ima četvrt milijuna žitelja.

Raspravljalo se o integracijskim i asimilacijskim procesima među Hrvatima u susjednim zemljama, o dvojezičnom školstvu, kulturnim praksama, medijskoj zastupljenosti, znanstvenim prinosima i suradnji akademskih zajednica, ulozi Katoličke crkve, misije i župa u Hrvata u očuvanju materinskoga jezika, korištenju europskih fondova, mobilnosti mladih, studiju u matičnoj hrvatskoj državi uz posebnu upisnu kvotu; više se puta govorilo o položaju hrvatskog jezika, povijesti i kulture, te o stvarnom statusu pripadnika naše manjine u društvu većinskih domicilnih sredina, slušali smo o baštinskim ustanovama, o iskustvima i problemima s kojima se susrećete u zemljama u kojim živite.

Svjedoci smo kako su prethodno održani Forumi potvrdili veliko zanimanje kako hrvatske manjinske zajednice s jedne strane, tako i državnih institucija s obje strane granice, koje svojom djelatnošću utječu na suradnju s hrvatskim zajednicama u inozemstvu.

Uglavnom, raznolike teme Foruma omogućavale su nam vjerodostojne uvide u bitna područja života i djelovanja manjinskih zajednica, a usto su nam oblikovale smjernice za jačanje suradnje na obostranu korist. Ta je ocjena valorizirana i na sjednicama Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine.

Kao što znate, Hrvatska matica iseljenika je na radne sjednice Foruma hrvatskih manjina uvijek uključivala i najvažnije predstavnike Hrvatskoga sabora, Crkve, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i ostalih ključnih vladinih ministarstava i institucija, te znanstvenih, kulturnih i obrazovnih ustanova – uvjereni da tek zajedničkom djelovanju možemo graditi čvrste mostove kulturne, obrazovne i znanstvene suradnje sa svima vama i pružiti vam toliko potrebne odgovore.

Iz kontinuiteta te suradnje kreirana je i ova nova tema jubilarnog 30. Foruma pod naslovom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske nacionalne manjine u europskom susjedstvu“. Knjižnice su centri znanja, ali i zabave, one su centri socijalne integracije u lokalne sredine. Uzorni primjeri knjižnica i digitalnih formata mogu se vidjeti u bečkom Hrvatskom centru i na portalu digitaliziranih godišta „Hrvatskih novina“ iz Željeznog (starih 115 godina), ali i u knjižnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, čiji portal ima bogat digitalni repozitorij.

Bilježimo i postignuća u Boki Kotorskoj i šire, u Crnoj Gori. Kakvo je stanje kod ostalih manjinskih zajednica raspravljat ćemo danas u krugu stručnjaka o novoj ulozi i statusu manjinskih knjižnica, te poticanju suvremene kulture čitanja - u cilju očuvanja hrvatske kulture i pisane riječi u višejezičnom europskom susjedstvu.

S nama su ovdje zato i vodeći stručni djelatnici iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu - koje će predstaviti najznačajnije hrvatske digitalne repozitorije, dostupne jednim klikom miša na zaslonu mobilnih uređaja u otvorenom internetskom pristupu.

Posljednjih godina svjedočimo značajnim promjenama u načinima na koje ljudi – pogotovo učenici i studenti, konzumiraju pisani sadržaj, što se nadasve odražava među mladim naraštajima koji odrastaju u digitalnom okruženju.

Digitalna transformacija društva napose nakon Covida te primjena umjetne inteligencije oblikuju našu svakodnevnicu, načine usvajanja znanja, stil komunikacije, oblikovanje identiteta, ali i odnos prema knjizi, jeziku i čitanju. Drugim riječima, živimo u vremenu kada se javljaju novi oblici čitateljske kulture koji prate digitalne formate i društvene mreže s naglaskom na vizualni sadržaj (slika, grafičkih prikaza i video formata), potvrđujući nam kako čitanje nije nestalo, nego se transformiralo!

Zanima nas na koji način se prilagođavaju suvremenim tendencijama manjinske knjižnice pri hrvatskim organizacijama i dvojezičnim školama u okolnim zemljama.

Zaključno, misija ovoga Foruma je prepoznati izazove i prikazati postignuća hrvatske manjine u kulturi čitanja i knjižničarstvu digitalne epohe, te osmisliti nove profile suvremenih knjižnica u hrvatskoj manjinskoj zajednici - raspršenoj u 12 država višejezičnog europskoga susjedstva.

Želja nam je da naš današnji skup kroz dijalog i ideje stvori smjernice u vidu ZAKLJUČAKA za što bolju afirmaciju novih oblika čitanja i knjižničarstva kao sastavnog dijela suvremenog hrvatskog kulturnog zajedništva.

Još jednom, svima upućujem srdačnu dobrodošlicu u matični nam Dom svih Hrvata te vas pozivam da svojim promišljanjem i aktivnošću u diskursu pridonesete zajedničkom cilju 30. Foruma - posvećenog knjižnicama digitalne epohe i sveprisutnim društvenim mrežama.

Hvala na pozornosti!

Zdeslav Milas