Okrugli stol s latinoameričkim studentima u Zagrebu

Hrvatsko-hispanskog društvo i Croaticum organizirali su na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tradicionalni okrugli stol sa studentima iz hispanskih zemalja, koji su izrazili zadovoljstvo svojim boravkom u Hrvatskoj.

Hrvatsko-hispansko društvo i Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik uspješno surađuju. Obje organizacije njeguju tradiciju održavanja okruglih stolova sa studentima iz hispanskih zemalja koji pohađaju tečajeve hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čime naglašavaju prijateljske odnose Hrvatske i zemalja Latinske Amerike.

Organiziranje okruglih stolova - kao specijalizirane tribine za studente iz hispanskih zemalja koji uče hrvatski jezik - jedan je od ciljeva Hrvatsko-hispanskog društva. Žele poticati čvršće veze između dijaspore i domovine te time pridonijeti boljem razumijevanju Republike Hrvatske tijekom obrazovanja studenata.

Okrugli stol posebno su obogatili studenti iz latinoameričkih zemalja - iz Argentine, Bolivije, Čilea, Ekvadora, Kolumbije, Paragvaja, Perua i Venezuele. 

Gost okruglog stola bio je Roberto Bitton, akademski glazbenik iz Venezuele, koji je podijelio svoja iskustva iz vremena provedenog u Hrvatskoj, zemlji u kojoj živi već 30 godina.

Aida Korajec, voditeljica Croaticuma, pozdravila je sudionike susreta i istaknula da će ta ustanova uskoro obilježiti 65. obljetnicu djelovanja. 

Srđan Tišma, potpredsjednik Hrvatsko-hispanskog društva, zahvalio je na gostoprinstvu Croaticumu, ustanovi s kojom Društvo njeguje plodnu i dugogodišnju suradnju. 

Prisutne su pozdravili i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva demografije i useljeništva i Hrvatske matice iseljenika. Time je događaj istaknuo povezanost domovine i hrvatskih zajednica u Latinskoj Americi.

Zatim su se predstavili mladi ljudi iz hispanskih zemalja, koji su stigli u Zagreb sa željom da nauče hrvatski jezik na Croaticumu. Napomenuli su da se nadaju kako će dobro govoriti hrvatski. Posebno su se isticala njihova velika očekivanja vezana uz održavanje bliskih odnosa s hrvatskim narodom te bolje upoznavanje kulture, običaja i gastronomije domovine njihovih djedova i baka. 

Prvenstveno su izrazili želju za boljim informiranjem o mogućnostima stanovanja i zapošljavanja, s obzirom da neki od njih žele ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj.