Od iseljeničke Hrvatska postaje useljenička zemlja

Od iseljeničke Hrvatska postaje useljenička zemlja. Hrvatska putovnica sve je traženija. Raste broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, ali i za učenjem hrvatskoga jezika među djecom naših iseljenika. I iznos stipendija raste. Država uvodi porezne olakšice i mjere za povratnike, među kojima je i ona "Biram Hrvatsku". 

Demografska obnova društveni je prioritet. Zato je Vlada u 2025. donijela paket mjera demografske politike, najveći u hrvatskoj povijesti - vrijedan 685 milijuna eura.

 

Poseban naglasak stavlja se na doseljavanje mladih obitelji na depopulirana područja, dijelove Slavonije, Like i Dalmatinske zagore. Uz državne poticaje, potporu povratku daje i lokalna samouprava: županije, gradovi i općine. Učinak se već osjeća.

U 2025. u zakoračili smo s velikom poreznom reformom koja uključuje i olakšicu za povratnike - oslobođaju se poreza na dohodak na pet godina ako su u inozemstvu boravili bez prekida najmanje 2 godine. Ulaskom u EU te rastom standarada i plaća Hrvatska postaje sve konkurentnija. Mnoge je to potaknulo na povratak, osobito iz Njemačke.

Mjere su dobro odjeknule i u Južnoj Americi, koja je pogođena recesijom. Broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom ondje je u stalnom porastu. Pokazuju to konzularni dani i gužve ispred konzulata i veleposlanstava. S dobrodošlicom je zato dočekana odluka Vladina savjeta za iseljeništvo o otvaranju veleposlanstva u peruanskom gradu Limi te generalnog konzulata u brazilskom gradu Sao Paolu.

Osim iz Južne, sve češće dolaze i potomci Hrvata iz Sjeverne Amerike, osobito SAD-a. Broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom i do deset je puta veći. Rene Pea, počasna konzulica Republike Hrvatske u Los Angelesu, izjavila je da bilježe porast od čak 250 posto u zahtjevima za hrvatsko državljanstvo. Objasnila je da je takav trend potaknut vrlo nesigurnom situacijom u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i činjenicom da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina znatno napredovala.

David Barešić iz Službe za hrvatsko državljanstvo po porijeklu u Montrealu izjavio je da se ranije nisu posebno bavili američkim tržištem, iako su im se stalno javljali ljudi s upitima mogu li podnijeti zahtjev. Naglasio je da je broj zainteresiranih iz Sjedinjenih Američkih Država iznimno velik, čak i do deset puta veći nego u Kanadi, te da i dalje raste jer se informacije brzo šire među ljudima.

Na promjenu trendova utjecale su i Izmjene Zakona o strancima koje su stupile na snagu u ožujku prošle godine, a kojim je uvedena posebna odredba za privremeni boravak za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja. Cilj je zakonodavca bio otvoriti nova tržišta, kao što je zapošljavanje potomaka Hrvata iz dijaspore za koje među poslodavcima vlada sve veći interes. Posebno dobre rezultate u godini za nama, tvrde u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, imala je mjera Biram Hrvatsku. Brojnim mjerama aktivne politike zapošljavanja država nastoji stimulirati mlade obrazovane ljude na dolazak: zato se povećava broj stipendija Ministarstva demografije za učenje hrvatskog jezika. Broj polaznika Croaticuma u Hrvatskoj ove je godine rekordan.

Porezne olakšice, državne subvencije, rast životnog standarda, sigurnost - sve su to razlozi za promjenu trenda. Broj povratnika iz godine u godinu sve je veći, ali više je i stranaca koji biraju Hrvatsku. Prema podacima Porezne uprave i MUP-a, samo se lani u Hrvatsku vratilo 13 tisuća hrvatskih državljana, a u posljednje tri godine njih oko 33 tisuće.

 

To je ohrabrujuće, no mjesta za opuštanje nema jer demografska slika i dalje je vrlo zabrinjavajuća. Pomake treba napraviti vezano za olakšavanje procedure za dobivanje državljanstva, treba ubrzati nostrifikaciju diploma te olakšati postupak glasovanja u iseljeništvu. U 2026. očekujemo nove poteze Vlade kada je o tome riječ.