Nagrada "Suncokret ruralnog turizma" Hrvatima u BiH i susjednim zemljama

Gradišćanski Hrvati u samom su vrhu ekološke proizvodnje u Austriji, Hrvati s vojvođanskih salaša obogaćuju ponudu ruralnog turizma Srbije, Hrvati iz Mađarske pridonose tamošnjem vinskom turizmu, a Hrvati iz Bosne i Hercegovine bilježe snažan rast kvalitetnih sadržaja na ruralnim područjima. Njihov rad prepoznaje Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj, pa su i ove godine "Suncokretom ruralnog turizma" nagrađeni i Hrvati izvan Hrvatske.

Da Hrvati u susjednim zemljama njeguju kulturno-povijesni identitet koji su pretočili i u zanimljive turističke manifestacije, svjedoče nagrade. Zlatnu povelju osvojili su Dani kosidbe na Kupresu, među muzejima tu je Franjevački muzej Guča Gora pokraj Travnika, a u kategoriji turističkih sadržaja u ruralnom prostoru Boroviti - udahni prirodu iz Širokog Brijega. Srebro za kulturno-povijesnu manifestaciju osvojili su Hrvati iz Vojvodine.

Anita Đipanov Marijanović, predsjednica KUD-a Bodrog iz Monoštora, navodi da organiziraju sedam do osam tradicionalnih manifestacija koje obuhvaćaju različite aspekte tradicijske baštine — od folklornih događanja koja privlače brojnu publiku i turiste do gastro-turističkih manifestacija koje dovode goste u Monoštor. Ističe da je Monoštor danas vrata Gornjeg Podunavlja, često nazivan i “europskom Amazonom”, budući da je okružen Posebnim rezervatom prirode Gornje Podunavlje.

Za projekt "Most tradicije preko granice" Ivica Porta iz Mađarske dobio je na proglašenju u Bjelovaru brončanu povelju za turističko seljačko gospodarstvo. Ivica Porta iz Perekeda u Mađarskoj kaže da živi pokraj Pečuha i da se, kao Hrvat odnosno mađarski Hrvat, trudi očuvati tradiciju, pa su nedavno ondje snimili i pjesmu Hrvata u Mađarskoj. Ističe kako je zanimljivo što u Mađarskoj ima sve one biljke koje se obično povezuju s morem, što iznenađuje i Mađare i Hrvate kada dođu, jer kod njih rastu cedrovi, pinije i druge mediteranske vrste.

Za gastronomsku manifestaciju Trahanijada priznanjem su se okitili gosti iz Bihaća. Dijana Pečinković, direktorica TZ-a Bihać, objašnjava da je riječ o trahani, krajiškoj supi — ili čorbi, kako bi netko rekao — koja se u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine zove tarhana, dok se u Krajini naziva trahana. Ističe da su svi u tom kraju odrasli uz tu juhu, koja se priprema od tijesta; žene tijesto suše i pretvaraju u sitne, male okruglice.