Kako maksimalno ubrzati postupak za potomke Hrvata?

Potomci Hrvata koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj, a još nemaju državljanstvo, trebaju ishoditi potvrdu za privremeni boravak. Iako se do nje u pravilu dolazi relativno brzo, visoki troškovi života i nemogućnost zapošljavanja dok je ne dobiju predstavljaju velik problem za useljenike iz zemalja Južne Amerike.

Interes potomaka hrvatskih iseljenika za život u Hrvatskoj iz godine u godinu raste. Oni koji još nemaju državljanstvo, a dolaze iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora, moraju zatražiti potvrdu za privremeni boravak. S tom željom u Hrvatsku su stigli Camila, Andrea i Marcelo iz Bolivije, Venezuele i Brazila. Osim hrvatskog podrijetla, povezuje ih i slična situacija – dugotrajno čekanje potvrde bez koje se ne mogu zaposliti.

Camila Martinez Rodriguez, useljenica iz Bolivije, rekla je da je po dolasku u Hrvatsku 25. rujna u Ministarstvu dobila uputu da pričeka i da sama ne pokreće postupak. Navela je da su oko dva mjeseca čekali informacije vezane uz početak postupka, nakon čega ga je sama pokrenula u studenom. Dodala je da je potvrdu dobila tek nakon dodatna dva mjeseca.

Andrea D'Alessandro, useljenica iz Venezuele, izjavila je da je po dolasku očekivala potporu, smjernice i vodstvo, budući da joj je rečeno kako će ih dobiti, no nikada nije primila upute o tome kako i gdje započeti postupak prijave za privremeni boravak. Istaknula je da se Ministarstvu morala obraćati putem e-pošte jer nemaju telefonski broj te da je u prva dva do tri tjedna poslala četiri poruke, ali bez odgovora. Zbog neizvjesnosti se zabrinula za svoju situaciju pa je osobno otišla u ured kako bi doznala što se događa s njezinim slučajem i gdje može započeti postupak.

Prošle godine izdane su 223 potvrde za privremeni boravak, što je 50 posto više nego godinu ranije. Postupak je znatno olakšan nakon izmjena i dopuna Zakona o strancima. Ministarstvo demografije i useljeništva potomcima hrvatskih iseljenika izdaje potvrdu o pripadnosti hrvatskom narodu, s kojom se potom obraćaju MUP-u. Time se više ne tretiraju kao stranci, a cijeli postupak traje znatno kraće – najdulje 60 dana.

Renata Pernek Miklenić, ravnateljica Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, izjavila je da su sve ustrojstvene jedinice dobile jasne upute te da, prema povratnim informacijama s terena, čekanja nisu pretjerano duga. Naglasila je da trajanje postupka ovisi o svakom pojedinom predmetu, jer u slučajevima kada stranke ne dostave potpunu dokumentaciju – primjerice potvrdu Ministarstva demografije ili potvrdu o nekažnjavanju – potrebno je zatražiti nadopunu, što produžuje postupak.

Marcelo Soares Belamarić, useljenik iz Brazila, izjavio je da mu je Ministarstvo demografije i useljeništva u srpnju izdalo potvrdu o pripadnosti hrvatskom narodu te da je smatrao kako mu taj dokument omogućuje zapošljavanje. Naveo je da su mu u policiji rekli da mora čekati te da na rješenje čeka još od 2. listopada.

Iako je u administrativnim postupcima čekanje od nekoliko mjeseci uobičajeno, treba imati na umu da ovi ljudi dolaze živjeti u Hrvatsku s drugog kontinenta, iz zemalja s bitno nižim životnim standardom. Prosječna plaća u Brazilu iznosi oko 550 eura, u Boliviji oko 390, dok je u Venezueli svega oko četiri eura mjesečno. Uzimajući to u obzir, prosječna osoba iz Latinske Amerike za preseljenje i četiri mjeseca života u Hrvatskoj trebala bi unaprijed uštedjeti iznos jednak sedam do devet mjesečnih plaća, i to uz pretpostavku da ima osiguran smještaj.

Camila Martinez Rodriguez navela je da je upravo financijska neizvjesnost bila glavni razlog zbog kojeg je otišla u ured. Rekla je da joj je ponestajalo novca te da nije mogla pronaći posao jer je poslodavci nisu htjeli zaposliti bez potrebnih dokumenata. Istaknula je da se u takvim situacijama ljudi nalaze pred izborom – raditi ilegalno, što ne žele, ili se vratiti u domovinu. Dodala je da su joj nadležni rekli kako bi dobivanje boravišta moglo potrajati oko šest mjeseci, možda i kraće, ali da to ne mogu sa sigurnošću procijeniti zbog velikog broja prijava.

Frane Tokić, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, izjavio je da Ministarstvo, ako je zahtjev uredno podnesen i proslijeđen MUP-u, može uputiti požurnicu na zahtjev stranke. Naglasio je da, ako su svi elementi zahtjeva ispunjeni, nema razloga da on ne bude riješen u razumnom roku, već se takvi predmeti, kako je rekao, rješavaju promptno na obostrano zadovoljstvo stranaka i Ministarstva.

Unatoč izazovnom početku, useljenici nisu izgubili nadu. Vjeruju da će im potvrda omogućiti dobivanje hrvatskog državljanstva i život kakav su priželjkivali. Među njima je i Camila Martinez Rodriguez, koja kaže da se osjeća povezano s Hrvatskom te da ima hrvatske korijene. Navela je da još uvijek traži način kako ostati u zemlji unatoč teškoćama te se nada da će njezina priča pomoći svima koji će u budućnosti dolaziti u Hrvatsku.

O ovoj temi razgovarali smo u Globalnoj Hrvatskoj s državnim tajnikom u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladenom Baraćem.