Hrvatska traži spas u povratku iseljenika

Svake godine u Hrvatskoj umre gotovo dvadeset tisuća ljudi više nego što se rodi. Taj trend demografskog izumiranja gotovo je nemoguće zaustaviti bez velikog preokreta kada je riječ o migracijama. Povratak Hrvata iz inozemstva, posebice mladih, ključan je čimbenik bez kojeg nema oporavka. 

Godina 1997. bila je posljednja u kojoj je u Hrvatskoj zabilježeno više rođenja nego smrti. Proces starenja stanovništva i postupnog demografskog pada započeo je još prije gotovo tri desetljeća. Snažan val iseljavanja, pretežno mladih ljudi, taj je problem dodatno produbio.

Demograf Nikola Šimunić kaže kako demografski izračuni pokazuju da je u razdoblju od 2011. do 2021. iz Hrvatske odselilo oko 250 do 260 tisuća ljudi više nego što ih je doselilo. Takav odljev, ističe, usporediv je s iseljavanjima u vrijeme gastarbajterskih valova ili prisilnih migracija tijekom ratova. Dodaje kako je taj trend svoj vrhunac dosegnuo 2017. godine.

 

Prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj danas iznosi 44,5 godina, dok je među ženama čak iznad 46 godina, što nas svrstava među najstarije populacije u Europi. U Nacionalnoj strategiji demografske revitalizacije do 2033. jasno je navedeno da se Hrvatska ne može obnoviti isključivo iz demografskog potencijala koji trenutno ima.

Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, ističe kako prirodni prirast iz godine u godinu bilježi minus od oko 18 do 20 tisuća ljudi, ovisno o godini koja se promatra. Smatra da se dio tog demografskog manjka može nadoknaditi migracijskom politikom te da je ravnoteži stanovništva lakše pristupiti upravo kroz migracije nego isključivo kroz mjere poticanja nataliteta.

 

Statistika u godinama nakon pandemije pokazuje da se Hrvatska doista približava takvoj ravnoteži. Prema preliminarnim podacima Porezne uprave, moguće je da je prošle godine prvi put uspostavljena gotovo potpuna ravnoteža između broja onih koji odlaze i onih koji se vraćaju.

 

Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, kaže kako se može reći da se situacija donekle izbalansirala. Iseljavanje, dodaje, i dalje traje i teško ga je potpuno zaustaviti, no primjetni su pomaci u povratku, kao i u useljavanju potomaka hrvatskih iseljenika. Posebno je, naglašava, ohrabrujuće to što se vraćaju mladi ljudi i obitelji, što je iznimno važno za demografsku obnovu. Povratak mladih parova, osim u migracijskim statistikama, mogao bi imati utjecaj i na još jedan važan pokazatelj. Naime, prošle je godine napokon zaustavljen višegodišnji pad broja rođenih.

Mladen Barać kaže kako ih veseli podatak da je rođeno oko 500 djece više nego godinu ranije. Ipak, upozorava da nema mjesta euforiji jer se zaključci ne mogu temeljiti na podacima samo jedne godine. Potreban je, ističe, srednjoročni uvid kako bi se moglo procijeniti ide li Hrvatska doista u dobrom smjeru. Dodaje i kako migracijski saldo predstavlja drugi ključni stup ukupne demografske stabilizacije.

Ministarstvo je u međuvremenu uvelo niz mjera kojima se nastoji potaknuti i roditeljstvo i povratak iseljenika. Među njima su povećanje rodiljnih naknada, porezna rasterećenja te programi stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima. Ipak, razlozi zbog kojih ljudi odlaze, ali i oni zbog kojih se vraćaju, mnogo su širi od isključivo materijalnih. Jedno je sigurno - čak i najuspješnije demografske mjere ne mogu donijeti rezultate preko noći, niti u mandatu samo jedne vlade.