HEP: zahtjevi Livna i Tomislavgrada premašuju zakonski iznos naknade

Hrvatska elektroprivreda (HEP) priopćila je kako smatra da se nalazi u nepovoljnijem položaju u odnosu na druga elektroprivredna poduzeća u Federaciji BiH te je zatražila očitovanje nadležnog ministarstva o plaćanju za HEP prijepornoga dijela naknade od 10 milijuna eura za uporabu vode iz Buškog jezera.

Nedavno su općine Livno i Tomislavgrad u Hercegovini pokrenule sudski spor tražeći isplatu 10 milijuna eura od HEP-a, tvrdeći da toliko iznosi razlika u naknadama koju ta kompanija nije uplatila od 2021. godine, nakon što je izmjenama zakona povećan iznos obveza elektroprivrednim kompanijama za uporabu vode s potopljenoga zemljišta. HEP je u odgovoru na novinarski upit priopćio kako je zatražio očitovanje Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine.

"U nepovoljnijem smo položaju"

Prijeporni dio naknade, navodi HEP, proizlazi iz izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Zakon je donesen 2002. godine i više puta mijenjan, a pojedine izmjene izazvale su nejasnoće i prijepore među lokalnim zajednicama, tvrde iz Hrvatske elektroprivrede. To je HEP, kako se navodi, dovelo u nepovoljniji položaj u odnosu na druge elektroprivrede u Federaciji BiH.

HEP tvrdi da uredno podmiruje sve nesporne obveze te isplaćuje naknade koje se obračunavaju prema proizvedenoj količini električne energije i da je po tom osnovu 2023. godine platio više od 2 milijuna eura, a 2024. više od 1,4 milijuna. Tvrtka ističe da zahtjevi Livna i Tomislavgrada premašuju zakonski propisani ukupni iznos naknade, jer se dvije lokalne zajednice nisu usuglasile oko međusobnih omjera raspodjele, pa njihovi zbrojeni zahtjevi prelaze 100 posto.

HEP: spremni na dogovor

HEP je spreman na dogovor kojim bi se postiglo trajno rješenje, no da će do tada u sudskim postupcima koristiti raspoloživa pravna sredstva za zaštitu poslovnih interesa.

Buško jezero prirodni je nastavak Livanjskog polja. Nalazi se u Bosni i Hercegovini na 716 metara nadmorske visine. Dvije trećine jezera nalaze se u Općini Tomislavgrad, a trećina u Općini Livno. To je površinom najveće umjetno jezero - akumulacija u BiH. Projekt su zajednički 1970-ih godina 20. stoljeća izvele tadašnje vlasti SR Bosne i Hercegovine i SR Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija. Prije izgradnje akumulacije, na području Buškog jezera nalazilo se nestalno jezero i blato, iz kojega se voda odijevala brojnim kanalima podzemnim vodotocima u potoke i rijeke.