Hrvatska slikovnica

0 538

Naivna umjetnost

Najstarija poznata djela hrvatskih slikara datiraju iz 11. stoljeća, a dodatni poticaj likovna umjetnost u Hrvatskoj dobiva 30-ih godina prošloga stoljeća, pojavom naivne umjetnosti. U podravskom selu Hlebine na sjeverozapadu Hrvatske nikli su samouki umjetnici koji su živjeli od zemlje, a svoju stvaralačku maštu pretakali su u djela iznimne likovne vrijednosti.

Ivan GeneralićMijo Kovačić, Ivan Večenaj i Dragan Gaži samo su neki od klasika hrvatske, ali i svjetske naive. Ti su vrhunski majstori Hlebinske škole tehniku slikarstva na staklu doveli do takvog savršenstva da im se u umjetnosti 20. stoljeća u svjetskim okvirima teško može naći ravnih. 

Dragan Gaži: Vjetar u zimi, ulje na staklu, 1973. HMNU (Foto: GH/Sanja Ivković)

U umjetnosti Hlebinske škole, kao i u cijeloj hrvatskoj naivi, otkrivamo radost življenja, zaboravljenu prirodu, minulo djetinjstvo i istinsko veselje nad motivima.

Počeci naive na europskom tlu

Početkom 20. stoljeća u umjetnosti se tragalo za novim izazovima. Nakon gotovo četiri stoljeća razvoja klasične umjetnosti, tražilo se nove načine oblikovanja, pa se vrtoglavom brzinom izmjenjuju različiti pravci i pokreti. U tom umjetničkom previranju u prvi plan dolaze sociološka, društvena i filozofska pitanja. Na takvim idejama rađala se i naivna umjetnost, najprije u Francuskoj početkom 20. stoljeća, u razdoblju kada je dominirala apstrakcija. Anry Russo uz francuske klasike, smatra se najvažnijim segmentom svjetske naive.

Kronologija Hlebinske škole

Suosnivač i tajnik udruženja Zemlja, slikar Krsto Hegedušić upoznaje mlade seljake-slikare Ivana Generalića i Franju Mraza tijekom ljetnog odmora 1930. u Hlebinama, rodnom selu njegova oca, kamo je često navraćao i gdje je učestalo slikao. Oduševljen njihovim likovnim djelima, odlučio ih je poduprijeti.

Taj je Hegedušićev angažman u svezi slikarstva Generalića i Mraza poznat u povijesti umjetnosti pod pojmom „seljačka slikarska škola u Hlebinama“ ili kraće „Hlebinska škola“.

Ivan Večenaj: Krave voze drva, ulje na staklu,1965. HMNU (Foto: GH/Sanja Ivković)
Mijo Kovačić: Žena u zimskom pejzažu, ulje na staklu, 1965.  HMNU (Foto: GH/SanjaIvković)

Početkom šezdesetih godina počinje puna afirmacija umjetnosti Hlebinske škole. Tada se definitivno profiliraju veliki majstori toga fenomena, dakle uz Ivana Generalića i Mirka Viriusa iz prve generacije, visoku umjetničku razinu dosežu Gaži, Večenaj, Kovačić i Mehkek iz druge,  a sredinom toga desetljeća, pridružuje im se i Ivan Lacković iz treće generacije. Razdoblje je to brojnih remek-djela, pa se s pravom govori o „zlatnom dobu“.

Osim u domovini, hrvatski majstori izlažu i na brojnim izložbama u inozemstvu. Piše se i govori u mnogo prigoda o “čudesnim selima koja slikaju“, a Hlebine postaju metafora za jednu novu i osebujnu vrstu umjetnosti.

Dragan Gaži: Portret Mate Bujine, ulje na staklu 1959. HMNU (Foto: GH/Sanja Ivković)

Svojim nekonvencionalnošću fenomen Hlebinske škole ruši mnoge uvriježene predodžbe o povijesnoj uvjetovanosti umjetničkog stvaralaštva, o utjecaju tradicije, školovanja itd. On otkriva da se može postati velikim umjetnikom i u malim selima, blatnjavim dvorištima, bez jačih dodira sa službenom umjetnošću i visokom kulturom, te da je u umjetnosti uvijek najvažniji talent.

Ivan Generalić predvodnik je grupe slikara Hlebinske škole. Njegovi podravski pejzaži, ispunjeni poetičnošću i romantikom, osigurali su mu mjesto u antologiji svjetske naive. Istim stazama ide i Gaži, Večenaj, Kovačić, kasnije Rabuzin.

Ivan Rabuzin toliko je snažno utjecao na suvremenu umjetnost da je njegov stil, toliko različit od stila ostalih naivnih umjetnika 20. stoljeća, dobio i poseban naziv “peindre a la Rabuzin”. On slika vječno proljeće i   netaknutu prirodu u nježnim pastelnim bojama i poetskim oblicima koji postaju njegova vizija raja na zemlji.

Ivan Rabuzin: Otoci, 1963. HMNU (Foto: GH/Sanja Ivković)

Prvi muzej naivne umjetnosti u svijetu

Na Gornjem gradu u Zagrebu nalazi se najstariji muzej naive u svijetu. Hrvatski muzej naivne umjetnosti osnovan je 1952. godine. U svojem fundusu čuva oko 1900 umjetnina – slika, kipova, crteža i grafika. Uz kapitalna djela nacionalne kulture, posjeduje i respektabilnu zbirku stranih majstora. 

Hrvatski muzej naivne umjetnosti u Zagrebu (Foto: GH/Sanja Ivković)

Težište je ipak na umjetnicima proslavljene Hlebinske škole. Izloženo je osamdesetak antologijskih slika, kipova i crteža petnaest klasika hrvatske naive, od početka tridesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Stalni postav Muzeja jasno svjedoči zašto je hrvatska naiva neizostavan segment svjetske naive.

Podsjetnik je to, primjerice na Ivana Večenaja čija su djela izlagana na brojnim međunarodnim izložbama uz djela velikana, poput Pabla PicassaOskara Kokoschke i Salvadora Dalija.

  • image
  • image
  • image
  • image

  • Dragan Gaži
  • Hlebinska škola
  • Ivan Večenaj
  • Krsto Hegedušić
  • Mijo Kovačić
  • Naivna umjetnost
S. Ivković
S. Ivković

NO COMMENTS